Rebalans je u rujnu izvjestan, kažu u Banskim dvorima, bankama i ekonomskim institutima. Svi znaju da se plan koji je izradio Slavko Linić dok je bio ministar financija neće održati jer proračun puca po šavovima. Međutim, iako svi znaju da je plan neostvariv, ministru Borisu Lalovcu rijetko bi tko volio biti u koži jer nema puno stavki koje se može srezati, a prihode je u tri mjeseca, koliko će nakon rebalansa ostati do kraja godine, teško stvoriti. Upitali smo Linića što bi on napravio, a on otvoreno kaže: – Morali smo uvesti porez na nekretnine i porez na kamate, oporezivati bogate. To preporučuje i Lalovcu.
– Ti bi porezi donijeli milijardu-dvije kuna u proračun i to bi bilo dovoljno da se zadrži nadzor nad javnim financijama – poručio je Linić. Ne vjeruje u rezove jer, kako kaže, nema se što rezati. Kad se pogleda struktura proračuna, vidljivo je da su najveće stavke zdravstvo, školstvo, isplata mirovina i plaća zaposlenih u državi. To se, kaže Linić, ne smije dirati, a na drugim stavkama, uvjerava, uštede su već postignute.
I 2015. bez reformi
– Moglo bi se dogoditi da deficit proračuna bude veći za 4 do 5 milijardi kuna od onog koji je planiran – prognozira Linić. To znači da bi deficit skočio i do 19 milijardi kuna jer već sada nedostaje oko tri milijarde kuna prihoda, a bez oštre kontrole ministara rashodi bi se mogli povećati za dvije milijarde kuna. Rupa nastaje i zbog činjenice da je Linić u proračun uračunao 300 milijuna kuna od poreza na kamate koji nije donesen te još 300 milijuna kuna od poreza na najam. Ni taj se plan nije ostvario. Iako se u kuloarima među ekonomistima govori da se proračun raspada, Linić to opovrgava i tvrdi da, dok god plaće i mirovine stižu na vrijeme, a sustavi poput zdravstva i školstva funkcioniraju, ne možemo govoriti o raspadu proračuna. Ipak, ti bi sustavi mogli raditi znatno efikasnije, što je propalo budući da je Vlada odustala od provođenja outsourcinga. Linić drži da se od te reforme nije smjelo odustati, a kritizira spin-off kao pogrešku koja će donijeti neracionalnost i gubitke kao i drugi državni mastodonti. Linića najviše zabrinjava činjenica da se u 2015. ulazi bez reformi, a s obzirom na to da je riječ o predizbornoj godini, reforme ne očekuje ni do kraja mandata.
Šantić: Linić nije u pravu
– Poruke koje šalje premijer daju do znanja da mi ne možemo funkcionirati s deficitom manjim od 15 milijardi kuna, a to znači da ne možemo ispoštovati zahtjeve procedure prekomjernog deficita i da možemo očekivati sankcije – kaže Linić pa dodaje da mu je žao da kao socijaldemokrat nije mogao uvesti poreze na bogataše.
– Milanović je bio najveći protivnik poreza na nekretnine koji u ladici gotov leži dvije godine – ustvrdio je bivši ministar financija. Boji se da će javni dug premašiti 250 milijardi kuna, a napominje da u ovom trenutku ne otplaćujemo ni kamate pa je to i razlog što je u prvom kvartalu, dok je još bio ministar financija, dug skočio za 9,9 posto.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ne slaže se s Linićem ni njegovim zagovaranjem novih poreznih oblika. Dapače, kaže da novi porezi ne bi donijeli bolje prihode. Po njemu nema prostora ni za rasterećenje građana jer će proračunske rupe biti prevelike i neće se moći nadoknaditi. Pat-pozicija može se, drži Šantić, riješiti samo strukturnim reformama bez kojih neće biti oporavka gospodarstva. – Rebalans je posve izvjestan i zbog stanja u kojem su javne financije i zbog toga što smo tu praksu već vidjeli, ali prihodna strana ne smije se dirati, već isključivo tražiti balans na strani rashoda – poruka je Šantića.
Hoće li ministar Lalovac poslušati Linića ili Šantića?
Likovi koji su sve pokrali i uništili, umjesto da robijaju, sada daju savjete kako sve to popravit