Iduća godina bit će godina javnih rasprava o novoj medijskoj regulativi, a onda u konačnici i donošenja novih medijskih zakona. Zaključak je to istupa ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek tijekom današnjeg panela o medijskoj strategiji koji je održan u sklopu 10. Dana elektroničkih medija u Svetom Martinu na Muri.
- Zakon o elektroničkim medijima donesen 2009, zastario je. Pregazilo ga je vrijeme. U Ministarstvu trenutačno radimo analizu postojećeg zakona, u prosincu ćemo imenovati radnu skupinu koja će u siječnju početi razgovarati o polaznim osnovama novog zakona, a onda u posljednjem kvartalu iduće godine planiramo donošenje novog Zakona o elektroničkim medijima. Vidjet ćemo hoće li biti potrebno mijenjati i Zakon o HRT-u koji je donese 2012. No, najviše energije morat ćemo uložiti u Zakon o medijima jer je slaba provedba sadašnjeg zakona razlog najvećeg nezadovoljstva stanjem u medijima. Stoga ćemo početkom iduće godine ambicija otvoriti široku raspravu o Zakonu o medijima - najavila je ministrica kulture.
Pritom je istaknula i ključne teme koje su identificirane i kojima će se baviti nova medijska strategija, poput pitanja kvota proizvodnje domaćih i europskih djela, novinarske etike, lažnih vijesti, zaštite maloljetnika, medijske pismenosti, medijskog tržišta, lokalnih i neprofitnih medija...
- Još je jedno složeno pitanje i tržište oglašavanja koje se posve promijenilo u odnosu na vrijeme kada se radio sadašnji Zakon o elektroničkim medijima. No, zbog novih trendova i sve ubrzanijeg tehnološkog napretka svaka strategija ili politika koju danas donesemo morat će se za tri-četiri godine revidirati - upozorila je Nina Obuljen Koržinek.
Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić upozorio je da su, za razliku od linearnih, nelinearne platforme prilično otvorene pa je nove trendove u distribuciji signala i sadržaja na televiziji potrebno bolje definirati. Odmah potom zamjenik predsjednika Uprave RTL-a Ivan Lovreček najavio je skorašnje predstavljanje nove nelinearne usluge, ipak ističući da je RTL-u i dalje jezgra poslovanja linearna televizija.
- Novim Zakonom o elektroničkim medijima treba revidirati ograničenja o programskim osnovama, a eventualno otvaranje prostora za nove linearne igrače na tržištu neće biti dobro ni korisno, jer j eto tržište već i sad prenapregnuto - dodao je Lovreček predloživši i ozbiljnu raspravu o televizijskoj produkciji.
Ponovivši svoj prijedlog da se zakonom propiše da političari i političke stranke nakon izbora dio novca dobivenog za osvajanje mandata i namijenjenog političkoj aktivnosti mogu trošiti i na lokalnim medijima u vidu sponzoriranih priloga, čelnik Nacionalne udruge televizija Denis Mikolić iznio je zanimljiv prijedlog naplate RTV pristojbe.
- U većini europskih zemalja promijenio se način naplate RTV pristojbe, i to tako da račun za to dolazi uz račun za struju. To bi bilo puno efikasnije i isplativije. Primjerice, u Italiji je RTV pristojba prije bila 113 eura i zarada je iznosila 1,6 milijardi eura. Sad kad se RTV pristojba plaća uz račun za struju i iznosi 90 eura, a svi su umirovljenici iznad 75 godina oslobođeni njenog plaćanja, zarada se povećala na 2,1 milijardu eura. Mi u Hrvatskoj imamo malo više od 1,2 milijuna pretplatnika, a tolika je i zarada u kunama od RTV pristojbe. No, kako u Hrvatskoj ima 2,7 brojila električne struje to bi primjena istog principa omogućila da RTV pristojba pojeftini na 60 kuna, a ukupna bi se zarada, ako i mi umirovljenike iznad 75 godina oslobodimo plaćanja RTV pristojbe, povećala na 1,4 milijarde kuna. Pritom bi se i izdvajanje HRT-a u Fond za pluralizam medija mogao s tri posto povisiti na pet posto, pa bi bilo i dvostruko više novca za lokalne i neprofitne medije, a i HRT-u bi u tom slučaju ostalo sto milijuna kuna više - precizirao je Mikolić,. što je izazvalo pljesak odobravanja oko 300-tinjak sudionika konferencije.
Šef Hrvatske udruge radijskih nakladnika Željko Švenda založio se da prelazak na digitalni radio rezultira novim zakonskim rješenjima koja će spriječiti mnoge moguće probleme te je apelirao da medijska strategija donese jednakost na tržištu pitajući se - zašto pisani mediji nešto smiju, a elektronički to isto ne smiju.
- Od lani do sad neprofitni su mediji prisiljeni na prosjačenje i skupljanje milodara od svojih čitatelja. Danas neprofitni mediji vegetiraju. Kada će država shvatiti da ako želi imati neprofitne medije mora im omogućiti i osigurati potporu. Ako ne bude te potpore koju je ministrica lani obećala, ali od koje nije bilo ništa, ne znam hoćemo li uopće opstati. Stoga želim da se i neprofitne medije uvrsti u medijsku strategiju i da se uredi naš status, i u pravnom i u financijskom smislu - oštro je i kritički je kazala predstavnica neprofitnih medija i glavna urednica portala Tris.com Davorka Blažević. Osvrćući se na izrečeno ministrica je među ostalim kazala da HRT ne može RTV pristojbu trošiti po svojoj volji i nahođenju jer su prikupljanje, korištenje i distribucija novca od RTV pristojbe ključni za opstanak cijele medijske industrije.
- Danas se velik dio država Europe okrenuo naplati RTV pristojbe putem računa za struju. O tome smo i mi već razgovarali. Otvoreni smo za razne modele koji će smanjiti iznos RTV pristojbe i bolju distribuciju tog novca, a neke skupine u društvu možda i posve osloboditi plaćanja te obveze - kazala je ministrica Obuljen Koržinek dodavši da pitanje financiranja medija, pa i neprofitnih medija, mora biti uređeno medijskim propisima.
Pri kraju same konferencije dogodio se pak svojevrsni incident kada se za riječ javio potpredsjednik saborskog Odbora za medije Nenad Stazić koji je najprije ministrici počeo spočitavati to što ništa nije rekla o obrani medija, slobodi medija i dignitetu novinara podsjetivši na napad dijela braniteljskih udruga na HAVC što je rezultiralo smjenom Hrvoja Hribara.
- Zbio se potom još gori napad šest tisuća "za dom spremnih" bojovnika koji su izvrijeđali Vijeće za elektroničke medije i njegovu ondašnju predsjednicu, vrsnu novinarku Mirjanu Rakić, a ovih dana još jedna od sto tisuća braniteljskih udruga napala je Aleksandra Stankovića jer je gosta u emisiji pitao je li Domovinski rat imao i elemente građanskog rata. Domovinski je rat imao elemente građanskog rata... - u trenutku kada je Stazić izrekao posljednju rečenicu dvoranom se prolomilo nezadovoljstvo i uzvici: "Pa, što ti pričaš?! Prestani, nije ti ovo Sabor..."
Stazić je završio tvrdnjom kako je bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović lani ukinuo financiranje neprofitnih medija te da je tako ostalo i do danas, predbacivši ministrici da neprofitni mediji nisu stvar fondova EU već naša nacionalna stvar.
- Ove su vaše tvrdnje primjerenije diskursu Sabora, nego li ovome o čemu ovdje sad razgovaramo. To što je radio Hasanbegović njegova je odgovornost. On vam je kolega u Saboru pa njega pitaje to što vas zanima - uzvratila je ministrica zaključivši svoj istup riječima: "Sve ono što sam rekla i obećala sigurna sam da ću i napraviti".
Pogledajte i galeriju o tome što će se promijeniti uvođenjem eura:
Ono kad misliš da glasuješ za hrvatsku ljevicu, a na vlast dođe najgora srpska desnica.