Pozdrav, je li ovo dostupno? pisalo je u poruci koja mi je stigla na Facebook, gdje sam objavio oglas za prodaju bicikla. Budući da još nije prodan, odgovorio sam da je bicikl još uvijek dostupan i ubrzo dobio novu poruku od "kupca". Ovaj put ona je bila na engleskom jeziku.
"Hvala vam na odgovoru. Zainteresiran sam za kupnju. Koliko dugo ga posjedujete? Koja je točna cijena u eurima", napisao je izvjesni Carvie na engleskom jeziku s ponekom gramatičkom pogreškom. Carvie nije jedini koji mi je prvo poslao poruku na hrvatskom jeziku, pa razgovor nastavio na engleskom. Prije njega to je pokušao Carl kojeg sam srezao u početku budući da je riječ o istoj vrsti "kupaca" – o prevarantima.
S Carviejem sam odlučio razmijeniti više poruka da vidim na koji točno način žele od mene izvući novac. Svatko tko prodaje nešto putem oglasnika zna da je rijetko kada istaknuta cijena i posljednja cijena za koju se predmeti prodaju. Carvie nije pokušao spustiti cijenu jer je "zainteresiran za hitnu kupnju" i velikodušno je ponudio platiti i naknadu za prijenos novca putem banke. Poručio je i da će poslati kurira po bicikl, a sve što treba moji su podaci iz banke – ime i prezime, ime banke, IBAN, adresa elektroničke pošte i broj mobitela.
Pravio sam se da sam i dalje zainteresiran, ali i da mi je situacija malo sumnjiva pa sam od njega zatražio iste podatke pravdajući se da ih moram dostaviti Poreznoj upravi zbog uplate iz inozemstva kako bi znali o čemu je riječ. To, naravno, nije istina, a i Carvie Claxton III nije htio dati nikakve podatke tvrdeći da je on "pošten kupac". Na pitanje gdje živi, odgovorio je da je u Švedskoj iako mu na Facebook profilu piše da je iz gradića Swainsboro u američkoj saveznoj državi Georgia. Bilo mu je dosta ispitivanja pa je napustio razgovor.
Nekoliko stvari iz ovog slučaja jasan je znak da se radi o prijevari i da u tim situacijama treba biti oprezan. Postavite si pitanje zašto bi osoba iz Švedske kupovala bicikl u Hrvatskoj i stvarala si znatne troškove prijevoza? U ovom slučaju nije riječ ni o kakvom raritetu, a s razlikom koju treba platiti za prijevoz može kupiti mnogo bolji model u svojoj zemlji. Kupac je također pristao na kupnju bez temeljitog ispitivanja u kakvom je stanju predmet koji kupuje te je odmah prihvatio i cijenu koja se traži. Da sam mu u eurima napisao dvostruko veću cijenu od stvarne, vjerujem da bi i na nju pristao bez pogovora.
Što se dogodi ako pristanemo na ponudu prevaranta? Na teži je to način zamalo doznala osoba iz Zagreba koja nam je prijavila svoj slučaj u kojem je skoro ostala bez velikog iznosa na svom računu. Ta je osoba prijevaru prepoznala u zadnjem koraku, kada je trebalo autorizirati transakciju.
– Skoro taj zadnji korak nisam pogledao, išao sam ga spontano potvrditi – kazala nam je osoba čiji su podaci poznati redakciji.
Priča je počela prodajom jednog predmeta u vrijednosti od 300 kuna preko jednog oglasnika. Već idućeg jutra na WhatsApp stiže poruka od izvjesne "Vekoslave" koja je zainteresirana za proizvod. Velikodušno se ponudila preuzeti troškove slanja tako što bi poštar preuzeo paket. Nakon što joj je dostavljen IBAN, "Vekoslava" je poslala link na stranice "Hrvatske pošte" gdje bi prodavač trebao dobiti 300 kuna za navedenu robu.
Problem je što nije riječ o stvarnim stranicama Hrvatske pošte već je to sve dobro smišljena prijevara. Prodavač prima QR kod koji je potrebno skenirati kako bi novci sjeli na račun. Zadnji korak uključuje autorizaciju transakcije i ne obrati li se pozornost može dovesti do velikih problema. Kao što smo naveli, prodavač je automatski krenuo potvrditi transakciju, no u zadnji je trenutak provjerio i vidio da bi zapravo on stanovitom Aleksandru Kuzmichevu trebao uplatiti čak 19.000 kuna!
U Hrvatskoj pošti svjesni su ove vrste prijevare. Kako su nam kazali, u posljednjih godinu dana pojavilo se više vrsta prijevara. Bila je riječ o lažnim nagradnim igrama, obavijestima o prispijeću pošiljke i lažnim poveznicama za plaćanje i preuzimanje pošiljaka.
– Svim slučajevima zajedničko je lažno predstavljanje uime Hrvatske pošte. Lažne poruke i obavijesti mogu se relativno jednostavno prepoznati po sumnjivoj i čudnoj e-mail adresi ili poveznici (službena domena Hrvatske pošte je posta.hr), starom logu Hrvatske pošte te pravopisnim i gramatičkim pogreškama na stranici – objašnjavaju nam.
– Pokušaj prijevare u komunikaciji vezanoj uz internetske oglasnike također se može prepoznati po sljedećim pokazateljima: broj s kojeg vam se javila osoba nije registriran u Hrvatskoj, a poruke koje vam osoba šalje prepune su gramatičkih i pravopisnih pogrešaka. No, najveću sumnju svakako treba pobuditi ako vam osoba pošalje poveznicu i traži vas da unesete podatke s bankovne kartice. Ako prodajete putem oglasnika, jedini su podaci potrebni za uplatu vaš IBAN te ime i prezime, a traži li kupac broj vaše kartice i CVC/CVV broj, sigurno se radi o pokušaju prijevare – navode iz Hrvatske pošte.
Dobra je vijest, kažu, kako većina korisnika ignorira i ne nasjeda na lažne poruke. Navode kako po svakoj lažnoj ''kampanji'' dobiju desetak prijava građana.
– Sve slučajeve u kojima se netko lažno predstavlja uime Hrvatske pošte prijavljujemo nadležnim tijelima, a korisnicima svakako savjetujemo da se jave policiji ako su bili žrtva internetske prijevare ili pokušaja prijevare. Najbolja prevencija svakako su edukacija i obraćanje pozornosti na detalje u poruci e-pošte i provjera poveznica koje nam stižu – napominju.
U policijskim dnevnim izvješćima sve se češće pojavljuju internetske prijevare i MUP je već nekoliko puta upozoravao građane da dobro pripaze prilikom komunikacije i kupnje putem interneta. Žrtve mogu biti svi – i trgovci i potrošači. Zagrebačka policija nedavno je upozorila na sve češće internetske prijevare u kojima se počinitelji koriste lažnim web-stranicama prodavača ili pružatelja posredničkih, poštanskih i dostavnih usluga. Zato su poslali obavijest o tome kako prepoznati glavne indikatore prijevare:
- slanje poveznice (linka) koja naizgled vodi na stranice trgovačkih društava koja se bave poštanskim i dostavnim uslugama s objašnjenjem kako se treba registrirati i unijeti osobne podatke
- lažni/kopirani izgled web-stranice trgovačkih društava, lako prepoznatljiv po brojnim pravopisnim i gramatičkim pogreškama na hrvatskom jeziku, u kombinaciji sa stranim jezicima (najčešće se koriste internetski prevoditelji)
- jedan je od indikatora i zahtjev za unosom podataka s debitne/kreditne kartice (broj kartice te posebice tzv. sigurnosni CVC/CVV troznamenkasti broj s poleđine kartice), zahtjev za pristup internetskom bankarstvu (unos broja tokena, OTP iz tokena i APPLI2/MAC iz tokena)
- također jedan od indikatora koji se pojavljuje u posljednje vrijeme odnosi se na poruke/ponude za kupnju putem web-stranice oglasno-prodajnih portala, koje potencijalni prodavatelj zaprima na svoj mobilni telefon (kroz aplikacije za komunikaciju) pri čemu su zabilježene poruke s pozivnih brojeva drugih zemalja, ali i brojevi hrvatskih mreža.
Prilikom prodaje ne treba dati nijedan od ovih podataka. Jedino što bez opasnosti od zlouporabe mogu koristiti i poslati drugima jest ime i prezime te broj bankovnog računa (IBAN), navode iz Hrvatske pošte.
