Predizborno vrijeme političare inspirira na razne poteze, a u brzini i želji da privuku kojeg birača više, najčešće donose nedovoljno promišljene odluke koje dugoročno mogu skupo koštati čak i one kojima su pokušali ići niz dlaku.
Jednim od takvih rješenja moglo bi se pokazati i ono o pomoći dužnicima s kreditima vezanim za švicarski franak. Za pohvaliti je pokušaj pomoći ljudima koji zaista teško plaćaju rate kredita koje su narasle i do 30 posto, ali treba izbjeći svaku mogućnost ispravljanja nepravde kreiranjem još veće nepravde.
Hrvatska narodna banka procijenila je da konverzija svih kredita u "švicarcima" u eurske kredite može stajati od 5,5 do šest milijardi kuna te da će to bankarskom sektoru preko noći izbiti 12 posto kapitala. To će netko morati platiti! Iako će političari uvjeravati da će ceh platiti isključivo banke i nitko drugi, iskustvo pokazuje da će se trošak pokušati preliti na klijenta. Država je bankama obećala poreznu olakšicu kako bi lakše poslovale, ali to znači da će se minus u proračunu nadoknaditi nekim novim ili većim nametom. To će platiti građani.
Banke će dio novih troškova pokušati preliti na klijente, a to pak znači da bi preko noći mogle poskupjeti bankarske usluge za sve građane. Hoće li se na kraju dogoditi da će ceh jednog dijela građana koji su se zadužili u švicarcu platiti svi? Teško da će se takav scenarij izbjeći. Riječ je o velikom novcu, a za ilustraciju dovoljno je reći da, kada se šest milijardi raspodijeli na svakog zaposlenika u Hrvatskoj, ispada da bi svatko tko u Hrvatskoj radi morao podnijeti teret od 4286 kuna. Toliko po zaposlenom građaninu košta predizborni potez SDP-a osmišljen pod palicom Borisa Lalovca. Tek kada znamo o kolikom je iznosu riječ možemo odlučivati jesmo li toliko solidarni da grijeh bankara ili neopreznost njihovih klijenata, ovisno o tome koga krivimo za problem švicarskog franka, rješavamo kao društvo. U protivnom upuštamo se u populističku mjeru koja bi mogla biti ne samo nepravedna, nego i neustavna.
>>Katarina Lucić iz Udruge Franak: Nama je najbitnije bilo smanjenje glavnice
>>Švicarci postaju prošlost: Konverzija kredita u eure i otpis dijela glavnice
Svaka čast novinarki što je smogla hrabrosti pa ustati protiv populističkog poteza Lalovca, kojeg osobno mori kredit od 135 tisuća CHF iz 2008. pa je pun dovitljivosti da stvari prelomi preko koljena, po sistemu lako je tuđim gloginje mlatiti. I uvijek se jedno zaboravi - ti isti dužnici, slijedom tih istih kred. ugovora, kod tih istih banaka, danas proglašenih bezdušno lihvarskim, su sve do 2010. godine bili u povoljnijoj otplatnoj poziciji nego dužnici s euro ili kn kreditima. Tko meni ne vjeruje, nek utipka u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima... Dobit će na br. 1 članak s usporednim analizama otplatnih rata i uštede nisu bile male, par sto kn u njihovu korist na nekoj tipičnoj rati od 2 tisuće kn. Uz napomenu, da ovo "rugali se eurima" je dio novinskog naslova, Bože sačuvaj da bih osobno pomislio da se oni, danas tako jadni, cerekali onima s eurskim ili kn kreditima. Sjetimo se, kamata na tipičan CHF kredit je bila 4 %, a na eurske 6-7 %. Onda ih ništa nije smetalo, banke nisu morale dokazivati da su se zaduživale u CHF, nisu rasle ni glavnice kako su otplaćivali rate - jer su, bilo je povoljnije jelte, primijenili isti izračun otplate kao i banka - platiš ratu, oni ti proporcionalno umanje glavnicu u protuvrijednosti CHF, kako se to inače radi - prvo razdoblje otplate se vraćaju većinom kamate, manja otplata glavnice. Sad, kad je nepovoljan tečaj CHF, e sada kreće novokomponirana otplatna shema i sve se preračuna u kn i onda vriska da oni plaćaju rate, a glavnica im raste. Pa što onda ne idu dritto u odvj. ured tužiti banku zbog lihvarenja, jedva će dočekati odvjetnici da uđu s njima u to sudovanje. Eh, ali tamo bi im rekli Carta canta i u ugovoru stoji da je etalon otplate CHF, a ne kn - i da je falš računica! I da je Vrhovni sud nedavno konstatirao da je devizna klauzula 100 % u skladu s zakonom. Uglavnom, da se objavi još i foto album nekretnina, terenaca, jedrilica (što za osobne potrebe, što za charter) i ostalih lipih stvari koje su kupljenje tim kreditima - e narod bi izašao na ulice, mislim porezni obveznici na čiju grbaču će Lalovac sve to strovaliti...