Stotine stranih turista zaglavljene su i dalje u četvrtak na području Machu Picchua, a vlakovi stoje zbog prosvjeda protiv nove peruanske predsjednice Dine Boluarte, imenovane nakon smjene Pedra Castilla. U Aguas Calientesu, selu koje se smjestilo u dolini u podnožju povijesnog lokaliteta, a kroz koje se može pristupiti Machu Picchuu, zarobljeni su brojni turisti. Vlak između Machu Picchua i Cusca, drevne prijestolnice carstva Inka, udaljene 110 km, jedini je moderni način da se dođe ili ode s tog lokaliteta visoko u Andama.
"Sada smo u Aguas Calientesu i ne možemo se vratiti u Cusco ili otići u drugu zemlju zbog prosvjeda. Ja sam s djecom, za mene je to problem", rekao je za AFP Gale Dut, izraelski turist.
"Samo želim putovati sigurno u drugu zemlju, ali PeruRail (prijevoznik vlakova) mi kaže da nema vlaka", dodala je.
Prema općini Machu Picchu, 779 turista različitih nacionalnosti blokirano je od utorka. Željeznički promet između Cusca i turističkog dragulja Perua obustavljen je od utorka zbog prosvjeda. Prosvjednici su pokušali zauzeti i zračnu luku koja je otad zatvorena. PeruRail tvrdi da prednost daje sigurnosti putnika, jer strahuje od blokada željezničkih pruga.
Gradonačelnik Machu Picchua, Darwin Baca zatražio je od vlade pomoć i helikoptere za evakuaciju turista.
U Peruu je u srijedu proglašeno izvanredno stanje u cijeloj zemlji, čime je omogućeno vojnicima da pomognu policiji u održavanju javne sigurnosti nakon tjedan dana velikih prosvjeda i blokada cesta.
Prosvjedi su izbili nakon što je Kongres opozvao predsjednika Pedra Castilla 7. prosinca. Ljevičar izabran 2021. uhićen je nakon što je nezakonito pokušao raspustiti Kongres, što je posljednja u nizu političkih kriza posljednjih godina u toj zemlji.
Castillova potpredsjednica Dina Boluarte postala je predsjednica nakon njegova opoziva. Politički preokret izazvao je djelomično nasilne prosvjede diljem andske zemlje, posebno u ruralnim i rudarskim regijama koje su bivšeg seljaka i učitelja dovele na vlast u srpnju prošle godine.
nije pokušao nezakonito raspustiti parlament, već je samo najavio to, a parlament je bio brži, pa njega maknuo, što je i dalje problematično. ovo je bila utrka tko će koga prvi. drugo, najbitnije. zašto ne kažete da je vojska stala uz parlament, da nije ostala neutralna, jer po ustavu njome zapovijeda predsjednik, da je parlamentarna većina proamerička, da je prevratom dirigirala američka ambasada... i tako sad imamo nerede, sukobe 2 političke grupacije, iza čega stoji jedna država kojoj ne paše smjer koji peruu udara predsjednik. već viđeno u boliviji, venezueli. jedina žrtva je narod.