Sudbeni 
vrh zatrpan spisima

Nikad više zaostataka na Vrhovnom i Visokom trgovačkom sudu

Orsat Miljenić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/2
25.01.2015.
u 10:00

Neriješenih slučajeva ima za tri godine posla

Nastavlja se trend porasta broja neriješenih građanskih predmeta na Vrhovnom sudu i trgovačkih predmeta na Visokom trgovačkom sudu. Brojke su alarmantne! Kad više ne bi zaprimili nijedan novi predmet, vrhovni suci na građanskom odjelu, uzimajući u obzir njihov lanjski godišnji učinak, imali bi što raditi sljedeće tri godine, a gotovo je pa takvo stanje i na VTS-u.

Broj neriješenih građanskih predmeta na VS-u 2014. porastao je za 27 posto, posljednje tri godine se udvostručio, dok je 20 puta veći nego na početku 2007. Na Vrhovnom sudu rješava se revizija koja se tiče oko 60.000 građana s kreditom u CHF i osam banaka. Slučaj Franak zaprimljen na VS-u lani u rujnu mogao bi se, statistički gledano, riješiti za tri, najranije dvije godine. Od 7910 predmeta zaprimljenih lani čak je 6940 revizijskih, a riješeno ih je 3712. Od glasnogovornice VSRH Sanje Katušić Jergović doznajemo da je predmet "Franak" dodijeljen u rad i bit će riješen "u primjerenom roku, a sukladno dinamici rješavanja predmeta uz poštovanje zakonom određenih kriterija hitnosti rješavanja predmeta". Inače, bolje je stanje ažurnosti trgovačkih revizija te hitnih predmeta.

Veliki priljev predmeta

O tomu što se događa, iz VS-a nam je odgovoreno kako je priliv građanskih predmeta u porastu još od 2005. godine (3289 od čega 2175 revizijskih) s tim da je od 2009. riječ o izrazito velikom povećanju, osobito kad je riječ o revizijama. O tomu je u izvješću Saboru za 2013. govorio i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, obrazlažući da su taj porast izazvale izmjene Zakona o parničnom postupku 2008. i 2011. godine kojima je uvedena tzv. izvanredna revizija za koju ne treba dopuštenje drugostupanjskog suda osim u sporovima male vrijednosti. To je trenutak od kojeg Vrhovni sud gubi na ažurnosti i razlog zašto, kako kažu, postojeći broj sudaca i savjetnika ne može riješiti iznimno povećan priljev predmeta.

Ali zamjetno je da je u protekle dvije godine smanjen broj riješenih građanskih predmeta (oko 4700) u odnosu na tri godine koje su prethodile ulasku u EU (od 5200 do 5900 predmeta) uz isti broj sudaca (lani povećan za četiri) i savjetnika. Slično je stanje i na VTS-u gdje su 2013. s najvećim brojem sudaca riješili najmanje predmeta od 2004. Uzgred, Ustavni sud je u organizaciji Jasne Omejec, doduše s većim manevarskim prostorom, uz neke ekscesno duge postupke, zaostatke sveo na razinu polugodišnjeg priljeva (oko 3000).

Na pitanje što čine da riješe problem, Vrhovni sud nam je odgovorio da u suradnji s Ministarstvom pravosuđa rade na izmjeni tzv. izvanredne revizije te kroz rješavanje tipskih predmeta.

I sudac Igor Periša s Visokog trgovačkog suda ističe da imaju trend povećanja broja zaprimljenih predmeta. U posljednje vrijeme, kažu, za 60 posto tih predmeta zakonom je propisana hitnost rješavanja (stečajni i predstečajne nagodbe, ovršni, predmeti mjera osiguranja...). Stoga se 33 posto predmeta riješi u roku od mjesec dana, a 50 posto u roku od šest mjeseci, dok preostalo vrijeme sa znatno duljim rokovima rješavanja otpada na predmete koji nisu hitni. Ukupna vrijednost 20.848 predmeta spora, koliko ih je prvog dana 2015. čekalo na rješavanje, bila je 17,4 milijarde kuna!

Treba više izvršitelja

U VTS-u povećanje broja predmeta tumače većom ažurnošću prvostupanjskih trgovačkih sudova jer je zbog toga i veći broj žalbi. A rješenje problema nalaze u većem broju izvršitelja.

– U prošloj je godini, umjesto 34 suca, kako je to propisano sistematizacijom Ministarstva pravosuđa, na ovome sudu radilo 28 sudaca – ističe Periša dodajući da je u tijeku izbor tih šest sudaca koji nedostaju. Lani su uz odobrenje ministarstva uzeli devet savjetnika s manje opterećenih sudova te još troje ove godine i na godinu dana dva suca Trgovačkog suda u Zagrebu, a planiraju još dvojicu ove godine. S tim u vezi od ministra pravosuđa Orsata Miljenića doznajemo da se radi na usklađenju stečajnih i parničnih postupaka, što je uz informatizaciju bio uvjet kako bi se mogli izdvojiti predmeti tvrtki koje više nisu aktivne jer se događa da suci ulažu silan trud zapravo za uzaludan posao u odnosu na tvrtku nad kojom se provodi stečaj ili koja više ne postoji.

– Radimo na čitavom nizu zakonskih izmjena kojima bitno utječemo na smanjenje broja zaprimljenih predmeta, a s naglaskom na rješenje problema sa zaostacima na Vrhovnom sudu i Visokom trgovačkom sudu. Na drugim sudovima bilježimo smanjenje broja predmeta do čega su dovele izmjene Zakona o parničnom postupku, a izmjenama odredbi o reviziji nastojat ćemo postići da Vrhovni sud može obavljati svoju osnovnu funkciju ujednačavanja sudske prakse. Radna je skupina u finalnoj fazi izrade zakonskih rješenja – kaže ministar Miljenić.

>> "Reforma pravosuđa ključna je za reformu cijelog hrvatskog društva"

Komentara 10

GO
golub
12:08 25.01.2015.

Odvjetnici su kriminalci i organizatori svih krim. skupina, a suci su im po kodexu ovjetničke etike partneri što je nedopustivo, donose rješenja protivno činjeničnog stanja, nitko nikome ne odgovara i sad imamo hrvatsko pravosuđe kao kriminalnu organizaciju koja sudi građanimaima koji zakone poštuju.

BE
belimo
12:21 25.01.2015.

Zbog izmišljenog pojma tzv. neovisnog sudstva i nemogučnosti kažnjavanja istih se sve to dešava. Kada je koji sudac osuđen na zatvor zbog korumpiranosti, namjernog otezanja , nepotrebne zastare, zlonamjernosti, pogodovanja politici i podobnima, presudama van zdrave pameti, namjernog uništavanja nekihh firmi? Njihova udruga im ponekad da opomenu ili malo skine od plaće od koje oni uglavnom ne žive. Kako neki sudac može obrazložiti to da nakon 12 g suđenja i donešene presude tu istu dostavi strankama nakon tri godine?

KA
kajinx
13:14 25.01.2015.

Nikad više zaostataka… Ja sam mislio da više neće biti zaostataka… kad tamo: Nikad većeg zaostatka…

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije