Pozitivan je dojam glede prostora koji su glasila posvetila godišnjici smrti Vlade Gotovca, negativniji je prema hrvatskim političarima. To proizlazi iz razgovora s profesoricom rimskog sveučilišta "Gemelli", kardiologinjom Simonom Šandrić-Gotovac, koja se vratila iz Zagreba gdje je osnovala Institut "Vlado Gotovac".
- Uočila sam vrlo veliko zanimanje novinara i zahvaljujući glasilima, osobnom zanimanju novinara, Vlado Gotovac je na godišnjicu njegova tjelesnog odlaska bio prisutan u medijima. Novine su objavljivale izvješća sa svih skupova organiziranih u spomen na Vladu Gotovca, radiopostaje stalno su prenosile događaje, a i televizija je na primjeran način, dostojan, pridonijela da Vlado bude prisutan. Vlado Gotovac bio je prisutan zahvaljujući zanimanju novinara.
Prije svega, Vladi treba prići kao čovjeku
Znači li to da takvo zanimanje za Vladu Gotovca nisu pokazali i hrvatski političari?
- Imala sam dojam, ovih dana u Zagrebu na skupovima u spomen na Vladu Gotovca, da je gotovo potpuno odsutan politički vrh. Na dan Vladine smrti na središnjici LS-a, koja je njemu bila posvećena, osim Vesne Pusić i ministra Joze Radoša, nisam primijetila predstavnike i drugih stranaka. Politički vrh bio je potpuno odsutan. To sam primijetila i na grobu, koji sam posjećivala svaki dan. Osim Liberalne stranke i Instituta "Vlado Gotovac", ni jedna politička stranka nije bila prisutna s nekim znakom.
Kako tumačiti takvo držanje?
- Teško je odgovoriti na to pitanje, jer ja nisam političar, nisam nikad pripadala ni jednoj stranci, a možda nećete vjerovati, ni stranci kojoj je Vlado Gotovac bio na čelu. Nikad me Vlado nije pitao da budem član, a ja nisam nikad niti pomislila pristupiti nekoj političkoj stranci. Politički svijet meni je nepoznanica, ali s druge strane, nije mi nepoznanica ljudski osjećaj. Držim da Vladi Gotovcu treba doći prije svega kao čovjeku, koji je ugrađen u temelje moderne, slobodne, demokratske Hrvatske u koju je ugradio svoj život. Vlado je dao svoj život za Hrvatsku sa svim svojim bićem za slobodu i pojedinca, za raznolikost, za pravo na mišljenje. Ako je slobodan pojedinac, ako je dobro pojedincu, i društvo i zajednica bit će dobro.
Generacija opterećena prošlošću
Institut "Vlado Gotovac" sada ima i prostorije.
- Institut je dan poslije godišnjice Vladine smrti dobio konačan prostor u kojem će moći djelovati. Na tome moram posebno zahvaliti, i na njegovu osobnom zalaganju, zagrebačkom gradonačelniku g. Bandiću i njegovoj zamjenici gđi Morani Paliković. Mali prostor u srcu Zagreba. Nije važna veličina prostora, već su važne ideje koje imamo i koje ćemo nastojati ostvariti.
Koje su to ideje, kako će se ostvarivati?
- Osnovno je učenje, produbljivanje, provođenje ideja Vlade Gotovca, a to su sloboda, pravda, moral. Važno je uvesti u društvo moral. Veseli me što ima mladih koji studiraju i žele raditi na djelu Vlade Gotovca, koje je višeznačno. Vlado nije bio samo političar. Proizašao je iz pjesništva, bio je novinar, kritičar umjetnosti, filozof, vjernik, a na koncu je bio političar. No, iz pjesništva je crpio svu svoju snagu. Institut će se baviti djelima Vlade Gotovca da bi se mladima, društvu, pripomoglo u stvaranju pravne države u kojoj će vladati pravda za sve, u kojoj će vladati ljudska prava za koja se Vlado borio i dao svoj život. Jednom mi je kazao da ni jedna rečenica u njegovim djelma nije napisana a da nije bila provjerena njegovim životom. Iza svake rečenice on stoji, stoji njegovo uvjerenje, njegovo iskustvo.
Ima li u držanju političara prema obilježavanju godišnjice smrti Vlade Gotovca i zavisti, vlastoljubivosti?
- Zavidnost, vlastoljubivost i sve druge mane pripadaju ljudima, kao što pripadaju i kreposti, moral, vrijednosti pravde i istine. Mislim da će proći još dosta vremena dok Vlado ne zauzme svoje pravo mjesto u suvremenoj povijesti Hrvatske. Moraju se izmijeniti generacije. Možda su njegovi kolege malo preopterećeni i kad nestane ta generacija koja je opterećena poviješću, događajima, međusobnim odnosima, stvorit će se, pretpostavljam, uvjeti za prosudbu povijesti sa svih strana.
Riječ moraju dobiti i žrtve i oni drugi
Možda se previše jednostrano gleda na prošle dane?
- Povijest je jedna činjenica. A povijest možete čitati s različitih strana, kao kad gledate neki lijep kip koji možete gledati s različitih strana i s jedne strane vam može izgledati lijep, savršen, a s druge možda ima nedostataka. Povijesne činjenice zaista su postojale, ali ih treba gledati sa svih strana.
Dnevna politika ne bi se trebala baviti poviješću?
- Nevjerojatno je da svaki put kad netko dođe na vlast ponovno piše povijest Hrvatske. Ja mislim da mi moramo biti okrenuti prema budućnosti, jer bez budućnosti nema ni povijesti čovjeka, ni nacije. Morali bismo se više pozabaviti onime što nam je raditi da bismo dobili pravnu državu, da bi ta naša situacija koja, posebno ekonomska, nije najsjajnija, postala bolja, da bismo ušli u okvire Europe. Svaka država ima problema, ali moramo pokazati dobru volju da hoćemo biti tamo gdje je bolje.
Ovih dana obilježena je i 30. godišnjica Hrvatskog proljeća.
- Institut "Vlado Gotovac" organizira 21. i 22. prosinca u Zagrebu međunarodni simpoziji o Hrvatskom proljeću, a posebno o njegovim odjecima u Europi. Smatramo da ljudi koji su izravno sudjelovali u Hrvatskom proljeću, bilo s pozitivne ili negativne strane, koji su bili žrtve onog sistema i oni koji su pridonijeli stvaranju žrtava, trebaju izraziti svoje poglede. Statko mora dobiti riječ, od onih koji su hapsili do onih koji su bili žrtvama za ono što su govorili.
U drugim tadašnjim republikama bilo je pokreta za promjene, u cijeloj Europi, ali je u Jugoslaviji Tito smijenio sve čelnike u svim republikama, a Hrvatska je najviše stradala u toj čistki. U svijetu, to bi se nazvalo državnim udarom...
- Na simpozij je pozvana, među ostalima, i Latinka Perović. Bilo bi dobro kad bi što više ljudi iz Europe, a doći će, govorilo o tim danima. Držim da se još nije dovoljno produbilo to razdoblje. Prije svega treba vidjeti i kako su na Hrvatsko proljeće gledali ljudi u Europi.
Razgovarao Silvije Tomašević
