ZAGREB - Suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima 2007. vođena su u skladu sa standardima pravičnog suđenja, uz nekoliko iznimaka, ocijenile su četiri nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava u izvješću predstavljenom u srijedu.
"Uz nekoliko vidnih izuzetaka, većina suđenja za ratne zločine koja smo pratili tijekom 2007. nisu procesnopravno bila ispod standarda pravičnog suđenja", rekla je na okruglom stolu "Suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj - problemi i perspektive" Katarina Kruhonja iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Uz tu udrugu suorganizatori skupa su Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), Documenta i Hrvatski helsinški odbor.
"Iako uz pritisak dijelova javnosti i ozbiljne političke otpore te opstrukcije unutar državnih institucija, procesuiraju se i zločini koje su počinili pripadnici hrvatskih postrojbi. To svjedoči o pozitivnom trendu unaprijeđenja pravosudne prakse u Hrvatskoj", kazala je Kruhonja.
Nevladine udruge u izvješću podsjećaju da se glavne zamjerke odnose na suđenja u odsutnosti, zakašnjelo procesuiranje, pitanje zadovoljavaju li suđenja pripadnicima srpskih postrojbi standarde pravičnog suđenja te procesuiraju li se zločini hrvatskih postrojbi.
Udruge su iznijele i preporuke za daljnje vođenje procesa za ratne zločine, zauzevši se za jačanje kapaciteta i uloge istražnih centara za ratne zločine pri županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te intenziviranje istraga i analizu sudovanja u devedesetim godinama, posebice presuda donesenih u odsutnosti i obustava postupka primjenom zakona o oprostu. Smatraju i da je potrebno poboljšanje podrške svjedocima i položaja žrtava te razvijanje regionalne suradnje pravosuđa na predmetima ratnih zločina.
Zoran Pusić iz GOLJP naveo je više primjera u kojima je, smatra, pravosuđe pokazalo pristranost na temelju etničkih kriterija. Za njega ti primjeri nisu zabrinjavajući zbog toga što su to sudačke pogreške, već zbog toga što sustav nije reagirao i ispravio nepravde.
Ponovio je i ocjenu GOLJP-a da se u slučaju postupka protiv Branimira Glavaša zakonodavna vlast neprihvatljivo umiješala u sudsku jer je Hrvatski sabor, a ne sud, odlučio o tome hoće li se Glavaš braniti sa slobode.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin najavila je intenziviranje djelovanja Ureda za podršku svjedocima i žrtvama ratnih zločina te dodatnu edukaciju sudaca i odvjetnika u tim postupcima. Kazala je da se smanjuje broj suđenja u odsutnosti te da je Vlada svjesna problema koji postoje u suđenjima, ali i ocijenila da je ostvaren vidljiv napredak u kvaliteti postupaka.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je da zbog odsutnosti optuženih i osiguravanja dokaza sklopljen niz sporazuma s tužiteljstvima u državama regije. Zadovoljan je razmjenom informacija i dokaza, ali i što je na regionalnoj razini dogovoreno stvaranje baze podataka o svim ratnim zločinima počinjenih devedesetih godina.
Baza bi bila napravljena po standardima Međunarodnog sud u Den Haagu kako bi podaci bili usporedivi, a uključivala bi i popise žrtava te sistematizaciju podataka o dokazima i svjedocima. Prva verzija hrvatske baze mogla bi biti dovršena u travnju, kazao je, dodavši da će se o tome razgovarati na sastanku državnih odvjetnika zemalja regije koji bi se trebao održati u svibnju na Brijunima.
Na skupu su sudjelovali i šef Delegacije Europske komisije u RH Vincent Degert, predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin, a u ime hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića skupu se obratio njegov posebni izaslanik Tomislav Jakić.
(Hina)
