Ni kiša ni prohladno jesensko vrijeme nisu spriječili stotinjak nezaposlenih stanovnika slatinskog kraja da se ujutro u 7 sati jave u Hrvatske šume i sudjeluju u poslovima pošumljavanja šumskog područja. Prije Domovinskog rata slatinsko područje imalo je 11.500 radnih mjesta, godine 1992. oko 8000, a prema neslužbenim izvorima sadašnja brojka postojećih radnih mjesta kreće se tek oko 3000. Nezaposlenost se na ovom području približava brojci od 30 posto pa sve više građana preživljava radeći sezonske poslove.
Za visoku stopu nezaposlenosti sezonci prozivaju državu i lokalnu vlast tvrdeći kako im je manje od godinu dana trebalo za gradnju novoga nogometnog stadiona u Slatini, vrijednog više od 8 milijuna kuna, dok su slatinske industrijske zone i dalje bez novih proizvodnih hala i radnih mjesta.
Za iskopanu rupu i posađen hrastić naknada 33 lipe
- Nekada smo u šumu bježali zbog rata, a sada da bismo zaradili koju kunu za plaćanje režija. Bez tableta se ne mogu ni pomaknuti pa ću mirovnu vjerojatno dočekati na groblju. Naši su životi uništeni, ali žao mi je mladih za koje također nema posla - kaže jedna od žena koja je nakon 15 godina radnog staža ostala bez posla u propalom slatinskom poduzeću. Za osam sati rada u pošumljavanju svaki od sezonskih radnika mora posaditi 363 sadnice hrasta lužnjaka, a za taj posao dobit će dnevnicu od 112 kuna. Ispada da svaku iskopanu rupu u gustom šipražju i sadnju sadnice osječka agencija, koja je Hrvatskim šumama iznajmila radnike, sezoncima plaća samo 33 lipe.
