Dugo studiraju, ne prijavljuju se na burzu, rade na crno ili bježe van, svejedno, Hrvatska ubrzano ostaje bez najmlađe radne snage. U prosincu ove godine na burzi su bile oko 43 tisuće nezaposlenih mladih ljudi bez ijednog dana radnog staža, da bi se do kraja svibnja broj mladih koji tek ulaze u svijet rada spustio ispod 30 tisuća, kao daleke 1975. godine. Kao samostalna država, Hrvatska nije pronašla recept po kojemu bi zaposlila vlastitu radnu snagu, pa su ljudi postali glavni izvozni proizvod, a nezaposlenost glavni društveni problem.
Pogođeni svi sektori
Registrirana nezaposlenost ne mora biti pouzdan pokazatelj stvarnog stanja na tržištu rada, no kuknjava poslodavaca sugerira da radnika nema. U razvijenim je državama prirodna stopa nezaposlenosti između 3 i 5 posto, što je stanje u kojemu posao može naći svatko tko želi raditi. Hrvatska je s trenutačnom stopom nezaposlenosti od 11 posto daleko od toga da može reći kako posla ima za sve, no ekonomisti vele da bi za naše prilike prihvatljiva stopa prirodne nezaposlenosti mogla biti 5 do 8 posto. Gornji bi plafon značio da bi se domaći ljudski resursi mogli iscrpiti kad se broj nezaposlenih spusti na 120 tisuća nezaposlenih. Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrdi da nedostatak radne snage postaje sve očitiji s gospodarskim oporavkom.
– U turizmu je trenutačno stanje alarmantno, no gotovo svi sektori pogođeni su manjkom ljudskog kapitala, pa tako i građevina, promet, metalna industrija, IT i drugi. Trenutačno objavljenih više od dvadeset tisuća oglasa jasno govori da posla ima, međutim, pitanje je ima li među 170.000 nezaposlenih osoba na HZZ-u koje odgovaraju svojim kvalifikacijama i vještinama onome što je potrebno poslodavcima za određeno radno mjesto te postoji li uopće motivacija za posao – naglašava Novaković.
Priča onih koji traže posao posve je drugačija, pogotovo ako su prešli srednje godine, jer 95 tisuća trenutačno nezaposlenih ne može ga naći dulje od godinu dana.
– Nezaposlenost nije veliki društveni i osobni problem ako je netko kratkotrajno nezaposlen, ali ako je dugo izdvojen iz tržišta rada, onda su njegove ili njezine šanse svakim danom sve manje. U Hrvatskoj je gotovo 50% osoba nezaposleno više od godinu dana, a gotovo trećina više od dvije godine. Stoga je teško govoriti o trajnom i značajnom poboljšanju stanja, posebice imajući na umu potencijalno velika otpuštanja uzrokovana Agrokorom – komentira analitičar Instituta za javne financije Predrag Bejaković. Burza se doista ubrzano prazni i od početka godine do kraja ovog tjedna iz evidencije je nestalo 72 tisuće ljudi, no Bejaković kaže da na drugoj strani zaposlenost slabo raste, osim kod zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Prilično velik broj osoba uključen je i u raznovrsne mjere aktivne politike zapošljavanja pa se slijedom toga ne vode kao nezaposlene.
Bez uvoza radnika – krah
– Iako postoji trend iseljavanja, povećani broj mirovinskih osiguranika ipak pokazuje da zapošljavanja ima. Poslodavcima trenutačno manjak radne snage predstavlja ozbiljan problem za rast i razvoj i, ako se nešto ne promijeni u kvotnom režimu za uvoz radne snage, gospodarstvo će stati. Dodatno kompanije se i same moraju više angažirati kako oko privlačenja radnika tako i oko njihova obrazovanja, ali i prijenosa znanja sa starijih na one mlade bez iskustva – poručuje Nataša Novaković iz HUP-a .
Glavnina nezaposlenih osoba ima završenu srednju školu (57%), svaki peti osnovnu, a udio nezaposlenih koji imaju neki oblik akademskog obrazovanja čini 15% raspoložive radne snage. Glavnina poslova koji se nude koncentrirana je u sektor usluga i ograničenog je trajanja, što i nije izbor za 27 tisuća ljudi s fakultetskom diplomom.
preporuka svim vrijednim i sposobnim koji imaju problema sa zapošljavanjem ili nisu zadovoljni uvjetima neka potraže sreću na zapadu gdje se kvalitetan radnik cijeni. Poruka poslodavcima je da počnu davati bolje uvijete i da ne upošljavaju po babama i stričevima jer uglavnom takvi ne rade previše jer znaju da su po babama i stričevima...., poruka državi da smanji zaposlene u državnom sektoru i poreze i doprinose koji guše državu