Forum o dualnom strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj, u organizaciji veleposlanstava Austrije, Njemačke i Švicarske u RH i uz suradnju s medijskom grupom Styria Hrvatska, pokazao se važnim iskorakom u promjeni javne percepcije o važnosti strukovnog obrazovanja.
– Želimo osigurati platformu za usku i dobru suradnju s vašom zemljom, s vašim gospodarskim i obrtničkim komorama i svim izravno uključenim ministarstvima. Svrha našeg sudjelovanja jest da Hrvatska pronađe vlastiti put kojim će mladima omogućiti uspješan ulazak na tržište rada – rekao je jučer švicarski veleposlanik Stefan Estermann i naglasio da dolazi iz zemlje s vrlo snažnom industrijskom i obrtničkom tradicijom koja Hrvatskoj želi biti partner u rješavanju problema visoke nezaposlenosti mladih.
Obrtnici će biti sretni
Nelogična situacija u kojoj je svake godine sve veća potreba gospodarstva za uvozom radnika, a s čime usporedno raste i broj nezaposlenih mladih, treba se riješiti čim prije, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
– Dualno strukovno obrazovanje jedna je od mjera koja može pomoći. Istraživanja pokazuju kako 80 posto hrvatskih tvrtki podupire ovaj model obrazovanja. Uzor su nam Austrija, Švicarska i Njemačka u suradnji s kojima želimo promovirati strukovno obrazovanje. Izazovi su pred nama, no HGK ima infrastrukturu i regionalnu zastupljenost koja može omogućiti brzo i administrativno uključivanje svakog dijela zemlje. Vrijeme je za reformu u skladu s trenutačnim potrebama hrvatskog gospodarstva – istaknuo je Burilović.
Ni obrtnici nisu zadovoljni kompetencijama učenika koji završavaju obrazovanje, dodala je voditeljica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore Mirela Lekić naglasivši da sustav dualnog obrazovanja nije novost u Hrvatskoj.
– Sretna sam što smo o ovome počeli promišljati. Bez otvaranja mjesta gdje će se praktična nastava u sklopu dualnog strukovnog obrazovanja odvijati nema smisla govoriti o njoj. Također, bez partnerstva sa svima uključenima u taj proces gubimo šansu za podizanjem obrazovanja na kvalitetnu razinu – naglasila je M. Lekić. Situacija je još nepovoljnija za poduzeća koja posluju u ruralnim dijelovima zemlje, poručio je generalni direktor tvrtke Vetropack straža iz Huma na Sutli Tihomir Premužak.
Uništena industrija
– Uzimali smo različite struke koje bismo potom nekoliko godina obrazovali da bismo postali majstorima koji znaju proizvoditi staklo. Veliki je problem što su strukovna zanimanja posve obezvrijeđena jer je tako uništena i baza naših industrija na kojima inače počivaju bogate ekonomije – rekao je Premužak. Problem s kvalificiranim kadrom potvrdio je i predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda.
– Prisiljeni smo samostalno školovati radnike. Dosta je naše specijalizirane radne snage u potrazi za poslom ili boljim uvjetima otišlo u inozemstvo. Obrazovanje ne bi trebao biti naš primarni zadatak, a alternativa tomu je uvoz radne snage. Što se tiče dualnog obrazovanja, plan je vrlo dobro zamišljen, no trebat će vremena da se realizira – rekao je Rossanda. Švicarska je uz Austriju i Njemačku najcitiraniji primjer adekvatne usklađenosti obrazovnog sustava s konkretnim potrebama gospodarstva, smatra ravnateljica Obrtničko-industrijske strukovne škole u Bernu Sonje Morgenegg Marti.
Testiranje prikladnosti
– Naglašavate kako niste zadovoljnije jer mladi nemaju prikladne vještine. Kod nas sustav funkcionira tako da škola daje teorijsku podlogu, a poduzeća praktičnu i mladi su na kraju savršeno obrazovani. Poduzeća trebaju što je prije moguće ponuditi radna mjesta i time ćete dobiti mogućnost da zadržite te mlade ljude – ističe S. Morgenegg Marti. Konkretan primjer kako sustav dualnog obrazovanja funkcionira u praksi prezentirala je Urlike Schrott, direktorica Kostwein Maschinenbau GmbH Österreich i Kostwein proizvodnje strojeva.
– Naši kandidati prolaze testove da vidimo jesu li prikladni za radno mjesto na koje se prijavljuju, nakon čega imaju i tri dana prakse u našem poduzeću da dobiju uvid kako funkcionira poduzeće koje postoji već 95 godina. Nastojimo im pokazati kako nastaju proizvodi najviše kvalitete jer ne pristajemo na manje od toga. Svima pristupamo kao članovima obitelji. Nerijetko nam dolaze i roditelji, a usko surađujemo i sa školama. Važno je da svima zainteresiranima pokažemo kako postoji povezanost poslodavca i radnika – zaključila je U. Schrott.
To je Primorčeva reforma po kojoj svatko mora imati fakultet. I naš besmisleni mentalitet da su ljudi s fakultetom nešto vrjedniji. U bogatim zemljama se cijeni samo dobar radnik, pa bio on varilac ili profesor. Nebitno. Npr. u Australiji varilaclac ima malo veću plaću od inženjera u istoj firmi. Njima je to normalno. Ovaj je sretan što ima ima skoro ko varilac, ali zbog škole sjedi u uredu i crta.