Uz objašnjenje da nam je profesionalna moderna vojska sasvim dovoljna, obvezni vojni rok ukinut je prije sedam godina, sve dok ga ponovno, držeći se obećanja iz predizborne kampanje, nije aktualizirala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. U strahu od islamskog terorizma, jačanja hladnoratovskog sukoba Zapada i Rusije te uzdrmane, dosad neupitne kolektivne sigurnosti unutar NATO-a, inicijativa s Pantovčaka uzburkala je i podijelila stavove i mišljenja naših sugovornika – političkih i vojnih analitičara te bivših visokih časnika sustava Oružanih snaga.
Naše je vrijeme prošlo
Umirovljeni general Petar Stipetić u potpunosti podržava prijedlog o vraćanju obveznog vojnog roka.
– Mislim da ga treba vratiti, da je to i korisno i pametno, ne samo zbog trenutačnih opasnosti koje prijete. Na NATO se ne možemo osloniti, vidite što se događa s Ukrajinom – kaže Petar Stipetić kojeg pitamo jesu li tri mjeseca, kako predlaže predsjednica, dovoljna za kvalitetnu obuku.
– Nisu dovoljna, osim za temeljna znanja. Tri, četiri, ali intenzivna mjeseca su minimum – kaže, dodajući kako smatra da spomenuta inicijativa ne bi trebala uključivati veterane Domovinskog rata, poput njega, "jer je njihovo vrijeme prošlo", te da treba dati priliku mladim ljudima.
Prof. dr. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta Vern, smatra da, govoreći o uvođenju vojnog roka, najprije valja provesti ozbiljnu analizu cjelokupnog sustava i vidjeti zadovoljava li interese i ciljeve u području obrane i nacionalne sigurnosti.
– Također, treba napraviti i analizu potencijalnih ugroza i prijetnji, kako bismo došli do parametara za raspravu je li uvođenje vojnog roka instrument za povećanje sposobnijeg sustava – kaže prof. Cvrtila, dodajući da naše članstvo u NATO-u ne znači i stopostotno jamstvo za zaštitu. Stoga, ovu inicijativu ne treba nipošto odbaciti. Treba je shvatiti ozbiljno jer dolazi s visoke, ozbiljne razine – kaže prof. Cvrtila. Umirovljeni general Anton Tus protivi se inicijativi uvođenja obveznog vojnog roka.
– Vojni rok bi zapravo trebalo definirati na drukčiji način i odrediti tko što radi u kriznim situacijama, poput terorističkih napada. Treba vidjeti što sve može učiniti vojska i policija, a za područja koja nisu pokrivena osposobiti dodatni kadar i povećati broj pričuvne vojske. U prvom redu to bi bili ljudi koji imaju iskustvo u Domovinskom ratu, a danas su u dobi od 40 do najviše 55 godina. Kasnije bi trebalo educirati mlađe. Kad bi se tako planski radilo, znali bismo kojim resursima raspolažemo, koga pozvati ako se, na primjer, dogodi izvanredna situacija u nuklearki Krško – kaže general.
Kao i prof. Cvrtila, i vojni analitičar Igor Tabak smatra da je tema preozbiljna da bi se o njoj moglo raspravljati bez analize.
Što je isplativije?
– O obrambenim i sigurnosnim temama svakako treba razgovarati, ali ovo je ideja kojoj trenutačno nedostaje razrada. Kao što nije bilo podataka o isplativosti zamrzavanja vojnog roka, tako ih nema ni sada kada se govori o ponovnom uvođenju vojnog roka. Nasuprot ovom prijedlogu, MORH je prošle godine aktivirao jedan drugi proces koji je dugo postojao na papiru, a to je uvođenje ozbiljne pričuve – dragovoljne i mobilizacijske. Trebalo bi analizirati što je bolje i isplativije i tek onda dalje razgovarati. Ovako, teško mi je ne primijetiti da bi i ova inicijativa mogla proći kao preseljenje u Visoku – smatra taj vojni analitičar.
>> Obvezni vojni rok trajao bi tri mjeseca, a vojnici bi bili plaćeni
Nek precjednica šalje svoju djecu u vojsku moja se djeca, moji unuci, nikad oružja neće latit NIKAD i za ništa i nikoga ni zbog para ni domoljublja ni zbog titule