Bivši papin sobar Paolo Gabriele priznao je u sudskom postupku svoju odgovornost u krađi i posjedovanju povjerljivih dokumenata s papina stola, ali to može opovrgnuti pred vatikanskim sudom na drugom ročištu koje će se održati 2. listopada u Vatikanu, u okviru procesa protiv odgovornih za curenje povjerljivih informacija izvan Vatikana. Priznanje krivnje u istražnom postupku ne uzima se za konačno, nego samo ono što se utvrdi tijekom procesa. Novinar i pisac Gianluigi Nuzzi, koji je napisao knjigu „Njegova svetost – tajni spisi Benedikta XVI.“, objavljenu u svibnju ove godine, koja govori o „krtici“ koja iznosi povjerljive dokumente iz Vatikana, pozvao je putem Twittera da se Gabrielea “ne ostavi samim” te mu poželio sreću u postupku. U istražnom postupku Gabriele je također kazao da je dokumente dao Nuzziju, što je novinar opovrgnuo. Nuzzi, s kojim je potpisani dopisnik Večernjaka razgovarao, kaže da je dokumente čije je fotokopije objavio u svojoj knjizi dobio iz drugih izvora te kako je Gabriele žrtva.
Osim hrpe papira, među kojima su i fotokopije povjerljivih pisama upućenih papi koje se trenutačno nalaze u 82 kartonske kutije raznih veličina, u stanu P. Gabrielea u Vatikanu otkriven je i ček od 100.000 eura naslovljen na Benedikta XVI. koji mu je uputilo katoličko sveučilište iz Španjolske te, navodno, grumen zlata i knjiga Eneide iz 16. stoljeća. Gabriele je, očito, bio opsjednut skupljanjem dokumenata koje je smatrao važnima. Među papirima iz te 82 kutije ima i onih nevažnih koje je Gabriele skinuo s interneta.
Gabriele je u istrazi izjavio da ga je “Duh Sveti infiltrirao u Vatikan” s misijom da zaštiti papu. Dakle, kopirao je povjerljive dokumente koje je trebao dati nekome tko ih je trebao objaviti, a sve da bi se vidjelo kako u Vatikanu ima onih koji pripremaju urotu protiv pape. Htio je “očistiti” Vatikan od urotnika i korupcije. Prije negoli je 2006. godine postao papin sobar, Gabriele je bio čistač stuba u papinskoj palači, odnosno u službi prefekta papinske kuće mons. Jamesa Harveyja.
Njegova je uloga danas daleko složenija jer će se proces protiv informatičara Claudija Sciarpellettija voditi odvojeno od procesa protiv njega. U “priznanja” bivšeg papina sobara ne vjeruje mnogo ni istraga. Tužitelj Nicola Piccardi protiv Gabrielea je podnio optužnicu samo za krađu i posjedovanje povjerljivih dokumenata, a ne i za njihovo iznošenje izvan Vatikana. Dakle, ni Piccardi ne vjeruje da je Gabriele dao dokumente novinaru Nuzziju.
Na zahtjev Gabrieleove odvjetnice Cristiane Arrù iznesen na prvom ročištu iz dokumentacije za proces izostavljen je i članak njemačkog lista Die Welt u kojem se iznosila pretpostavka da su u Vatileaks, kako je nazvano curenje informacija, uključeni kardinal Paolo Sardi, bivša odgovorna osoba za redakturu papinih tekstova, biskup Joseph Clemens, bivši tajnik kardinala Ratzingera, i Ingrid Stampa, papina suradnica. Tekst u njemačkom glasilu napisao je vatikanist Paul Badde, navodno blizak papinu osobnom tajniku mons. Georgu Gaensweinu, koji bi trebao svjedočiti u utorak. Dakle taj je tekst izostavljen iz sudske dokumentacije.
Na ročište kao svjedok neće biti pozvan ni novinar Nuzzi, kojeg se ne može ni eventualno optužiti za utajivanje izvora podataka s obzirom na to da se čin dogodio u drugoj državi, odnosno Italiji, za što vatikanski suci nisu nadležni. Dakle i ono što su novinari napisali o Vatileaksu ostaje izvan vatikanske sudnice. U sudnici su novinari koji prate proces protiv bivšeg papina sobara, a izmjenjivat će se prema redoslijedu koji su sami dogovorili s obzirom na to da nema dovoljno mjesta za sve zainteresirane. U anale vatikanskog pravosuđa vjerojatno će ući samo imena novinara prisutnih na procesu protiv Gabrielea, jer je i njihova nazočnost u sudnici vijest za godišnjake.
Sudsko vijeće u sastavu Giuseppe Dalla Torre (predsjednik), Paolo Papanti-Pelletier i Venerando Marano nije prihvatilo ni da u dokumentaciju za proces uđe izvješće kardinalske komisije (Julian Herranz, Jozef Tomko i Salvatore de Giorgi) koju je imenovao Benedikt XVI. za istraživanje u aferi Vatileaks, jer je ona sazvana i radila je po kanonskom zakoniku što je neprihvatljivo za kazneni postupak. Odbijen je i zahtjev Gabrieleove obrane da se na proces donese plan ureda mons. Georga čime se u postupku vjerojatno htjelo pokazati gdje su bili dokumenti koje je Gabriele uzeo, no taj je zahtjev odbijen iz sigurnosnih razloga.
Cijeli bi proces, priželjkuju u Vatikanu, trebalo zaključiti do subote 6. listopada jer u nedjelju 7. listopada počinje opća skupština biskupske sinode o evangelizaciji. Ne bi bilo poželjno da proces Vatileaks u javnosti „zamrači“ biskupsku sinodu.
>> Papin sobar miran kao kip slušao sutkinju
