Visoka poslovna škola Zagreb u sljedećoj bi akademskoj godini trebala postati poslovno veleučilište. O budućim planovima, ali i o aktualnim temama vezanima uz kurikularnu reformu razgovarali smo s dekanom VPŠZ-a Lukšom Lulićem.
Što treba hitno mijenjati u obrazovanju, a posebno u visokom?
Svi smo svjesni činjenice da način obrazovanja, prenošenja znanja i vještina na djecu i mlade, danas ne može biti isti kao prije 20, 30 ili 40 godina. Danas je potrebno djecu ponajprije naučiti da samostalno razmišljaju, da se kvalitetno koriste raznim uređajima i alatima, prepoznaju izvornost i vjerodostojnost informacija. Međutim, velike promjene uvijek nailaze na otpor. Sve ovo možemo primijeniti i na visoko obrazovanje. Na većini državnih fakulteta još uvijek se predaje „ex cathedra“, prebrojni studenti nemaju neposredan kontakt s profesorima, a za ispite se uči napamet, bez razumijevanja.
U kojem smjeru ide proces kurikularne reforme?
Čini mi se da je sama kandidatura bliske suradnice bivšeg ministra obrazovanja, očekivano, izazvala negativne reakcije. Na prijedlogu reforme obrazovanja dugo je vremena radio velik tim od 300 stručnjaka, učinjene su analize obrazovnih sustava u razvijenijim europskim zemljama pa bi bilo razumno nastaviti ondje gdje se stalo. Razvoj kvalitetnog obrazovanja trebao bi biti cilj svima nama, bez obzira na stranačku pripadnost ili svjetonazor.
Što očekujete od novoimenovane ministrice znanosti, obrazovanja i sporta?
Blaženka Divjak nestranačka je osoba i mislim da je to pozitivno u ovom osjetljivom pitanju provođenja kurikularne reforme. Naslijedila je vrući stolac, očekuje se svaki njezin novi potez. Međutim, treba pričekati da oformi svoj tim i izađe s planom razvoja i implementacije reforme, tek tada će se moći pretpostaviti kojim će smjerom krenuti i hoće li biti u stanju pomiriti suprotstavljene strane. Za nas je pozitivno što je dosad pokazala veće razumijevanje za stručne studije od rektora Borasa.
Tretman stručnih studija u Hrvatskoj prilično je nesređen pa se događa da jedna državna institucija uredno prihvaća tu kvalifikaciju, a u drugoj se smatra neadekvatnom stručnom spremom...
Agencija za znanost i visoko obrazovanje vrednuje kvalitetu nastavnih programa svih obrazovnih institucija te provodi čitav proces provjere uvjeta pri akreditaciji novih studijskih programa. Čitav proces završava posjetom neovisne komisije stručnjaka instituciji. Ako su svi kriteriji zadovoljeni, AZVO daje svoje pozitivno mišljenje temeljem kojeg Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdaje dopusnicu za rad. U dopusnici se potvrđuje i stečena kvalifikacija za određeni studij. Međutim, Rektorski zbor se izborio da ima posljednju riječ pa u pravilu prekraja kvalifikacije stručnih studija po nekim svojim kriterijima te mijenja već odobrena znanstvena područja i stručne nazive. U takvim uvjetima čini se teško mijenjati predodžbu javnosti i zbunjenih poslodavaca koji vrlo različito vrednuju stručne kvalifikacije, od onih koji ih uopće ne uzimaju u obzir kao visoku stručnu spremu, do onih koje nemaju nikakvih predrasuda, već su im mjerilo stečeni ECTS bodovi – najčešće strane kompanije.
Pokrećete novi studijski program upravljanja opskrbnim lancima...
Program studija temelji se na potrebi tržišta rada za specifičnim trogodišnjim visokoobrazovnim inženjerima s organizacijskim, tehničkim i tehnološkim znanjima. Poseban naglasak je stavljen na polje tehnologije prometa i transporta. U samom elaboratu dobili smo potporu niza stručnjaka i logističkih kompanija koje upravo u tom segmentu vide nedostatak stručnjaka.
Studij menadžmenta i produkcije u kulturi kanite podići na diplomsku razinu?
Diplomska će razina ulaziti dublje u sva specifična područja upravljanja u različitim kulturnim institucijama i izvaninstitucionalnim projektima te umjetničkim praksama. Tako će se uz sudjelovanje raznih suradnika iz partnerskih institucija u obrazovnom procesu, s naglaskom na radionice, omogućiti interdisciplinarno obrazovanje.
Kad ćete postati veleučilište?
Već ove jeseni novu akademsku godinu započet ćemo kao poslovno veleučilište, s obzirom na to da smo najnovijom dopusnicom ostvarili sve uvjete.
Planirate se širiti i na novu lokaciju?
Uočili smo potencijalnu nišu od 150.000 stanovnika Sesveta i okolice odakle nam svake godine dolazi veći broj studenata te ćemo od jeseni dio studijskog programa marketinga i komunikacija izvoditi u suradnji s Učilištem Sesvete, kako bismo tim studentima uštedjeli vrijeme putovanja, što je pogotovo naporno kada je posrijedi studij uz rad.
Najavili ste internacionalizaciju studija...
Već gradimo nove kontakte, čak i izvan Europe, jer je hrvatsko tržište malo; pokušat ćemo za svoje studijske programe zainteresirati i studente iz Azije.
