Mlađak je lijepa hrvatska riječ za pojavu koja ovih dana prva zasvijetli na večernjem nebu. I prije nego se na zapadu ugasi rumenilo, oštar svjetleći srp dobiva društvo. Na čistom nebu pometenom burom, barem u južnim krajevima još uvijek bez jesenske magle, u blizini mladog Mjeseca pali se još jedan plamen, a gotovo u istom trenutku, već skoro sasvim tamnu sjevernoistočnu stranu neba ukrasi intenzivno crvenkasto svjetlo.
Znate li koja vam se to svjetla pale nad glavom ovih jesenskih večeri? Ne, nijedno od njih nije Venera, zvana Večernjica kada sjaji uvečer na zapadu, odnosno Danica kada, kao što to sada biva, najavljuje zoru na istoku. Našim nebom već mjesecima vladaju dva od davnina ljudima poznata planeta, moćni i važni bogovi u kolektivnoj naslijeđenoj mašti i mitologiji. Onaj što je ovih večeri najsjajniji do mladog Mjeseca je Jupiter, a onaj crvene boje, što oduvijek asocira na krv i rat, je Mars. A tu je i treći, Saturn, koji također zasvijetli prije svih zvijezda da bi s Mjesecom i Jupiterom činio nebeski trio.
Ta nebeska tijela razlog su zašto svake večeri dižem pogled prema nebu. Nije to nikakvo osobito astronomsko znanje kojim bih se razmetao, nego tek sricanje prvih slova svemirske abecede. Ali i to malo je dovoljno da čovjeku odvrati misli od zemaljskog, da sva zemaljska zbivanja stavi u neku malo drugačiju nebesku perspektivu. To se osobito odnosi na one prizemne i prolazne stvari koje ljudi, a osobito oni skloni nabacivanju velikim riječima i politikanstkim floskulama, budalasto nazivaju uzvišenima, svetima i vječnima. A dovoljno je samo dignuti pogled u nebo, zapitati se i barem nešto malo naučiti o putanjama planeta i zvijezda te pokušati barem zamisliti mjere svemirskog vremena i prostora, pa da čovjek odmah postane skroman, ponizan, začuđen i zadivljen.
Dakako, suočen s kratkoćom svog postojanja pored svemirskih svjetlosnih metara, godina i eona, čovjek lako postane i prestraviti, a otkako je svijeta i vijeka, odnosno ljudi koji svijet otkrivaju i vrijeme uokviruju u kalendare, nude nam se različita utočišta od te prestravljenosti. Jedno od njih su religije, vjera u neprolaznost i vječni život. Drugo je umjetnost koja čovjeka potiče i opominje da ne ide malen ispod zvijezda. A treći štit od iskonskog straha je ljudski intelekt, sposobnost tumačenja svijeta oko nas i neba nad nama, učenje, istraživanje, znanje. Nije nužno da bilo koja od te tri stvari druge dvije isključuje ili poništava. Kontrapunkt je utoliko raskošniji, a fuga kao njegov izraz u glazbi savršenija što je više tema koje se poput niti tkanja međusobno prepliću, nadopunjavaju i sljubljuju tvoreći cjelinu veće forme. U njoj svaki pojedini glas svojim sudjelovanjem dobiva dodanu vrijednost i neki viši smisao.
Još više nego astronomski spektakli na večernjem nebu, na ovo me je razmišljanje potaknula jedna sjajna, upravo senzacionalna vijest iz mog rodnog grada Križevaca koja me učinila baš onako lokalpatrotski ponosnim i sretnim zbog jednog novog prozora koji se tamo otvara novom naraštaju djece i mladih. Vijest glasi ovako:
“Udruga P.O.I.N.T. s partnerima Križevačkom astronomskom udrugom Perzeidi, Pučkim otvorenim učilištem Križevci te Gradom Križevcima s ponosom najavljuje početak rada znanstveno-obrazovnog centra Future Hub Križevci. Centar će organizirati kontinuirane programe izvaninstitucionalnog obrazovanja s područja prirode i svemira za djecu i mlade, a njih će pratiti programi računarstva i robotike. Komplementarno će biti ponuđene i radionice socijalnih i organizacijskih vještina, a šira javnost dobit će znanstveno-popularna predavanja, filmske projekcije, izložbe i redovita promatranja noćnoga neba.”
Nije to neka aktivistička igrarija kratkoga daha. Udruga P.O.I.N.T. postoji već šesnaest godina, u njezin je rad uključeno više od 60 volontera, a do sada su ostvarili i kontinuirano ostvaruju više od 16 projekata. Jedan od njih je, primjerice, Culture Shock Festival čije je 16. izdanje održano usprkos svim pandemijskim poteškoćama i nedavno je završeno predstavom Teatra Exit “Kako misliš mene nema” u izvedbi Filipa Juričića i Amara Bukvića pred oduševljenom križevačkom publikom u Velikoj dvorani Hrvatskog doma.
Jedan od novijih projekata su i glazbene križevačke Večeri udaraljkaša. Njihova je predanost afirmaciji i predstavljanju vlastitog grada rezultirala i portalom Križevci.info koji bilježi sva pažnje vrijedna događanja, ali i uspjehe Križevčana na raznim poljima gdje god oni bili. Drugi njihov projekt je portal Križevci.eu koji donosi pregled povijesti, kulture i raznih lokalnih znamenitosti i važnih ljudi. Nadalje, P.O.I.N.T. je točka animiranja i okupljanja građana koji se zanimaju i zauzimaju za očuvanje lokalnih vrijednosti i identiteta, osobito kada ih treba braniti od nepromišljenih ambicija lokalnih političara. Oni su korektiv, oni su dokaz da građanin pojedinac nije beznačajan politički objekt vrijedan tek koliko i jedan glas na lokalnim izborima, nego može i mora biti osviješten i informiran subjekt u svim pitanjima koja se tiču čitave zajednice.
Future Hub Križevci je vrhunac i kruna dosadašnjeg djelovanja ove vrijedne građanske udruge. “Future” je budućnost, a engleska riječ “hub” znači os, srž, središte, jezgra. Projekt Future Hub Križevci pomno je planiran, zamišljen i zacrtan, jer samo takvi projekti dobivaju subvenciju Europske unije. A ovaj je projekt iz europskih fondova dobio bespovratnih 1,8 milijuna kuna. Novac će biti iskorišten za uređenje jednog od zapuštenih gradskih prostora i za otvaranje četiri radna mjesta. Osim dvoje mladih Križevčana koji će narednih godina biti i profesionalno angažirani na organiziranju brojnih i raznolikih obrazovnih aktivnosti, otvorit će se i dva visoko-stručna radna mjesta zahvaljujući kojima će se iz inozemstva u Hrvatsku vratiti dva vrhunska znanstvenika, astrofizičara.
Od osnutka Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta 1860. godine, Križevci su čitavo stoljeće i pol bili jedno od najvažnijih obrazovnih središta u ovom dijelu Europe za većinu stvari vezanih uz zemlju, njeno obrađivanje i oplemenjivanje. A sada djeci otvaraju doslovno prozor u svemir, s ambicijom da u doglednoj budućnosti Križevci dobiju i pravu pravcatu zvjezdarnicu. Nije što su moji, ali Križevci i Križevčani ovih su mi dana od svih hrvatskih gradova dali najviše razloga za nadu, radost i ponos.
