Rumunjska ovih dana pokazuje da predsjedanje Vijećem Europske unije ne mora nužno nekoj državi donijeti korist u smislu jačanja kompetentnosti javne uprave ili pozitivnu vidljivost u stranim medijima i međunarodnoj javnosti, nego da, ako je riječ o državi koja kaska za ostatkom EU u političkom i ekonomskom razvoju, to predsjedanje može donijeti lavinu kritika i problema.
Početak rumunjskog predsjedanja Vijećem EU obilježili su kritički izvještaji u nizu stranih medija, praktički u svakoj državi članici EU, koji upozoravaju da Rumunjska možda uopće nije spremna i sposobna kvalitetno odraditi šestomjesečno rotirajuće predsjedanje. Tome je dosta velik doprinos dao i sam predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, kad je u razgovoru za njemački list Welt Am Sonntag rekao nešto što je svima u Bruxellesu već odavno postalo očito, ali što nijedan predsjednik Komisije nije tako otvoreno i javno izjavljivao o nadolazećem predsjedanju neke države članice: “Rumunjska je tehnički dobro pripremljena za šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU, dijelom zahvaljujući i aktivnoj potpori Europske komisije. Smatram, međutim, da vlada u Bukureštu nije još sasvim shvatila što znači preuzeti predsjedanje među državama članicama EU. Da biste imali mudre pregovore, trebate imati sposobnost slušanja drugih i čvrstu volju da svoje želje stavite na stranu. Imam neke sumnje u vezi s tim. Štoviše, unutarnja situacija u Rumunjskoj je takva da se ta država ne može ponašati kao kompaktan dio Europe. Trebala bi postojati ujedinjena fronta kod kuće kako bi se moglo njegovati jedinstvo u Europi tijekom predsjedanja”.
Nakon toga svi su europski mediji koji ozbiljnije prate EU stali citirati Junckera i druge sugovornike kao dokaz da je Rumunjska nespremna za predsjedanje.
Bez kritika za Austriju
“Rumunjska je vlada potpuno koncentrirana na korupciju unutar vlasti i na pokušaje da nizu članova vladajuće stranke omogući da izbjegnu odlazak u zatvor. To je jedino što ih ovog trena zanima. Stoga opravdano postoje sumnje može li im Europa biti prioritet”, kaže belgijski politički znanstvenik Jean-Michel De Waele u razgovoru za radioteleviziju RTBF. No, po mišljenju tog belgijskog analitičara, Junckerova otvorena kritika rumunjskog predsjedanja pokazuje još nešto: da je dužnosnicima Europske komisije i drugih institucija EU i dalje puno lakše udariti na nove države članice iz istočne Europe nego na države poput Austrije, koja je upravo završila svoje šestomjesečno predsjedanje, tijekom kojeg je, s krajnje desničarskom strankom u vladajućoj koaliciji, podrivala složnost država članica EU prema globalnom kompaktu iz Marrakesha.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Nema nikakve sumnje da je Rumunjska sama kumovala toj “savršenoj oluji” u kojoj je njezino predsjedanje dočekano na nož. No, čini se da su se još neki politički vjetrovi posložili u toj oluji, učinivši je snažnijom i vidljivijom: činjenica je da se približavaju europski izbori i da svaka politička grupacija čeka priliku da joj ona suparnička sjedne na volej, a u Rumunjskoj vladu vode socijaldemokrati, pa je europskim pučanima u pravilu lakše kritizirati socijaldemokratsku vladu koju prati dojam korumpiranosti i koja donosi odluke protiv vladavine prava i dosegnutih demokratskih standarda nego kritizirati takvu vladu iz redova pučana, poput one u Mađarskoj. Premda, ruku na srce, Juncker je u istom onom intervjuu kritizirao i mangupa iz vlastitih redova Viktora Orbana. Juncker je, kaže, predložio europskim pučanima da izbace Orbanovu stranku iz obitelji, ali prijedlog mu nije prošao.
Ima u ovoj rumunjskoj priči i toga, klasičnog stranačkog nadmudrivanja, podignutog na razinu političkih obitelji u EU, ali Rumunjska je sama dala puno, i previše, povoda za negativnu percepciju njezina predsjedanja Vijećem EU.
U studenom 2018., ministar zadužen za europske poslove Victor Negrescu podnio je ostavku. Predsjednik države Klaus Iohannis, inače iz redova stranke koja pripada obitelji europskih pučana, pozvao je socijaldemokratsku vladu da podnese kolektivnu ostavku.
– Više nije jasno tko je za što odgovoran u toj vladi, a ljudi koji se bave europskim pitanjima ili odlaze ili su otjerani. Na taj način bit ćemo potpuno nepripremljeni za predsjedanje Vijećem EU – rekao je predsjednik Iohannis u obraćanju sredinom studenog.
Vlada nije dala ostavku, a predsjednica te vlade je Vasilica Viorica Dăncilă, koju praktički svi percipiraju kao premijerku na daljinski upravljač koji pak drži Liviu Nicolae Dragnea, predsjednik socijaldemokratske stranke PSD. On je u lipnju 2018. osuđen na tri i pol godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, a u svibnju 2015. na uvjetnu kaznu od godine dana zatvora zbog namještanja izbora. Pravosudne presude sprečavaju ga da obnaša dužnost premijera pa vuče konce iz sjene, dok vlada koju kontrolira pokušava provesti mjere koje bi dekriminalizirale korupciju. Premijerka Dăncilă već je treća osoba na čelu vlade otkako je PSD 2016. pobijedio na izborima i formirao vladajuću većinu s jednom liberalnom strankom, koja u EU pripada političkoj obitelji liberala i demokrata (ALDE). Pokušaji dekriminalizacije korupcije i općenito slabljenja pravosudnih institucija koje istražuju korupciju izveli su stotine tisuća Rumunja na prosvjede na ulicama.
U srpnju 2018. s posla je najurena šefica rumunjskog USKOK-a Laura Codruta Kovesi. Mnogi u Rumunjskoj i u EU, pod čijim monitoringom (nadzorom vladavine prava) su Rumunjska i Bugarska ostale i nakon ulaska u punopravno članstvo Unije 2007., smatraju da je Rumunjska umjesto iskorjenjivanja korupcije krenula putem institucionalizacije korupcije.
– Rumunjska ne samo da je usporila svoj proces reformi, nego se vratila unatrag na područjima na kojima je posljednjih deset godina postigla napredak – rekao je u studenome Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije, inače Nizozemac iz političke obitelji europskih socijalista i demokrata.
Liviu Dragnea i drugi najviši dužnosnici njegove stranke PSD na sve te optužbe uzvraćaju tvrdnjom da EU tretira Rumunjsku kao državu članicu drugog reda i da oni to više neće dozvoliti. Tvrde da i druge države članice EU imaju problem s korupcijom, samo se njihovu državu “diskriminira” jer je iz istočne Europe. I tvrde da rumunjski organi gonjenja koji istražuju korupciju imaju fiksaciju na PSD, o čemu govori njihov podatak da je 85 posto dužnosnika na nacionalnoj i lokalnim razinama iz te stranke pod nekom vrstom istrage.
Predsjednik države pokušava natjerati vladu na ostavku, premda nema ovlasti razriješiti vladu kojoj nepovjerenje može izglasati samo parlament. Vlada u isto vrijeme pokušava srušiti predsjednika. Ministar koji je pripremao državu za predsjedanje Vijećem EU podnosi ostavku dva mjeseca prije početka predsjedanja. A u dva važna ministarstva, u resoru prometa te u resoru javne uprave i regionalnog razvoja, traje blokada jer predsjednik države ne potpisuje premijerkino i parlamentarno imenovanje dvoje ministara. Premijerka je zatražila od Ustavnog suda da razriješi tu blokadu.
– Preuzimamo predsjedanje Vijećem EU, a imamo blokadu u dva ministarstva, koja ne mogu početi raditi na dosjeima europske agende, što nije dobro za imidž Rumunjske. Predsjednik Iohannis je jedini izvor nesigurnosti koju imamo – požalila se premijerka Dăncilă krajem prosinca.
– Nisam kriv ja, nego ova vlada koju kontrolira delinkvent Dragnea kroz posrednike – odgovorio je predsjednik Iohannis.
Cristian Preda, rumunjski europarlamentarac iz redova pučana, kaže da rumunjski ministri ne poznaju svoje kolege u EU i ne znaju o čemu će pregovarati u tzv. trijalozima s Europskim parlamentom (trijalog, jer je s jedne strane Vijeće EU koje predstavlja predsjedatelj, s druge Komisija, i s treće EP).
– Ignorantska i populistička vlada predsjedat će kompleksnom mašinerijom kojoj je više no ikad potrebna stručnost, a ne bombastične fraze – poručio je Preda.
Sva ta politička drama događa se baš u trenutku kad je EU na ozbiljnoj prekretnici. Za vrijeme rumunjskog predsjedanja očekuje se da će se dogoditi prvi izlazak jedne države članice iz EU (Brexit, 29. ožujka 2019.) i novi izbori za Europski parlament (26. svibnja) na kojima populističke i nacionalističke stranke s anti-EU predznakom očekuju da bi mogle ostvariti bolji rezultat nego ikad prije. Uoči tih izbora EU će se, barem tako očekuju i pripremaju se mnogi, naći kao meta opake dezinformacijske kampanje kojoj je cilj stvaranje podjela na europskoj razini. I, povrh svega navedenog, predsjedateljica Vijećem EU mora pokušati završiti (ili barem ubrzati) izuzetno kompleksne pregovore o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027., novom sedmogodišnjem proračunu Unije koji je predložen u bitno drukčijem obliku nego ikad prije.
I Hrvatska treba biti na oprezu
– Tu se događa rendez-vous dviju kriza. Točka susreta između unutarnjopolitičke krize u Rumunjskoj, koja očito traje već dvije godine, i krize u samoj EU, čije predsjedanje preuzima Rumunjska – kaže Tonino Picula, SDP-ov europarlamentarac i bivši šef hrvatske diplomacije. Kriza u EU, naravno, izvire iz neizvjesnosti Brexita i novih izbora za Europski parlament, nakon kojih slijedi izbor novih čelnika Europskog vijeća i Komisije.
– EU i inače pati od nedostatka leadershipa, a stvar je još neizvjesnija s jednom zemljom predsjedateljicom koja je sama po sebi politički nestabilna, u kojoj se građani bune protiv vlade, i čija vlada trpi ozbiljne kritike zbog najblaže rečeno nedorečenog odnosa prema borbi protiv korupcije – dodaje Picula, no podsjeća da ne bi bilo prvi put da u nekoj državi članici padne vlada tijekom predsjedanja te države Vijećem EU. To se već dogodilo 2009. u Češkoj.
Nakon Rumunjske, ostaje još samo jedna država članica koja nikad nije predsjedala. Hrvatska. Ali i to će se promijeniti 1. siječnja 2020., kad počinje hrvatsko predsjedanje, koje već sad ulazi u fazu intenzivnog pripremanja jer Hrvatska, s Rumunjskom i Finskom, činio “trio” u kojem se dosta toga koordinira kako bi prelazak s jednog predsjedanja na drugo bio lakši. Nakon Hrvatske, na red dolazi Njemačka. Kako će izgledati hrvatsko predsjedanje?
– I naše institucije pokazuju jednu vrstu hoda unatrag, ni mi nismo do kraja iskoristili mogućnosti koje nudi članstvo u EU, tako da, ako se taj trend nastavi, i mi bismo se također mogli suočiti s određenom skepsom ostatka Unije. Ako se Hrvatska politički ne konsolidira, možda će biti skepse oko toga koliko naše predsjedanje može dati dodatnu vrijednost Uniji u nikad teža vremena za EU – kaže Picula. S obzirom na to da Hrvatska kasni u uređenju zgrada potrebnih za predsjedanje, i zgrade u Bruxellesu, i zgrade u Zagrebu, Picula zaključuje: – Očito još imamo otvorena i hardverska i softverska pitanja hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Pogledajte i video neobičnog susreta Junckera i Plenkovića:
Baš mi i nije najjasnije gdje je u svemu "analiza" i što je zapravo "analizirao" autor.