U novom izvješću o trendovima koji će obilježiti 2019. godini Madhavi Bokil, potpredsjednica agencije Moody’s, kaže kako “će rast naprednih ekonomija usporiti, ali ostati solidan, dok će rastuća tržišta usporiti”. Nadodaje kako će dvije najveće svjetske ekonomije, Sjedinjene Američke Države i Kina, izgubiti zamašnjak. Što i nije teško predvidjeti s obzirom na trgovinske ratove koji su počeli, a zasigurno će biti glavno obilježje svih gospodarskih kretanja u nadolazećoj godini.
Osim britanskog napuštanja Europske unije i problema koje u eurozoni izaziva Italija i njezin proračunski deficit, svijet čeka puno protekcionizma, posebice američkog i kineskog, a time i usporavanje gospodarstva sa za sada teško predvidljivim konačnim posljedicama.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nedavno je revidirala svoje predviđanje ekonomskog svjetskog rasta u godini koja dolazi upravo zbog trgovinskih ratova. Prema predviđanjima OECD-a, stopa rasta globalne ekonomije u 2019. s očekivanih 3,7 posto sada je snižena na 3,5 posto. Slično upozorenje o usporavanju svjetskog ekonomskog rasta iznijela je i čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde na skupu G20 održanom nedavno u Argentini. Lagarde je posebice kao rizik za iduću godinu naglasila rast javnog duga u rastućim gospodarstvima i upozorila prisutne da je to pitanje kojem se treba što hitnije posvetiti. Inače, ukupni svjetski dug, prema procjenama MMF-a, dosegnuo je iznos od 188 bilijuna dolara i nastavlja rasti.
U nedavno iznesenim očekivanjima analitičara Raiffeisen banke predviđa se usporavanje rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini na 2 posto, a u sljedećoj na 1,7 posto.
– Očekujemo da će i dalje najveći doprinos rastu dolaziti od osobne potrošnje, podržane povećanjem zaposlenosti i rasta plaća – smatraju u RBA.
Najveći izazovi pritom su značajna politička neizvjesnost, poput pitanja proračuna u Italiji i posljedičnog sukoba vlade u Rimu s Europskom komisijom oko visine deficita, zatim sankcije Rusiji te trgovinski sukob SAD-a s Kinom, Iranom i Turskom, pojašnjavaju analitičari.
Ne treba zaboraviti ni Brexit, a sve se to može odraziti na ostvarene stope rasta. – Isto tako, sankcije Iranu koje zasad nisu potakle o??ekivani rast cijena sirove nafte na kraju godine mogle bi u idućoj godini pridonijeti njihovu rastu, nakon eventualnog smanjenja proizvodnje zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i ukidanja izuzeća na uvoz iranske nafte za osam gospodarstava – smatraju u Raiffeisen banci. Podsjećaju kako je i Europska središnja banka na posljednjem sastanku snizila očekivane stope rasta u ovoj i idućoj godini, s 2,1 posto na dva posto, odnosno s 1,9 posto na 1,8 posto zbog izraženije zabrinutosti oko mogućnosti povećanja negativnih rizika zbog rasta protekcionizma, nestabilnosti na tržištima u nastajanju kao i kolebljivosti na financijskim tržištima.
Pogledajte video: Europska vojska
