Davor Tomašković odradio je prvu godinu na čelu Hrvatskog telekoma, iako industrija bilježi pad, godišnji rezultati prema njemu bili su blagonakloni. Pad prihoda zaustavljen je na ispod dva posto, a potrošnja po korisniku raste. Istina, dobit je pala, a dioničari će dobiti polovicu, odnosno sedam kuna po dionici. Razgovarali smo s njim o planovima u ovoj godini, ali i stanju na tržištu, cijenama te regulativi koja ih pritišće iz EU.
:: Objavili ste rezultate za 2014., ključna je stabilizacija prihoda. Na ovoj poziciji ste godinu dana, jeste li i čime ste zadovoljni?
Napravili smo velik posao u 2014. Organizacija je bila spora i troma. Cilj je bio popraviti taj dio. Promijenili smo organizacijski dizajn. Pojednostavnili procese, smanjili broj menadžerskih pozicija za trećinu. Točnije, oko sto pozicija u odnosu na 300 koje smo imali prije. U posljednjih pet godina iskusili smo kontinuirani pad prihoda, kako globalnu krizu tako i u samoj industriji. No, troškovi nisu pratili taj trend i to smo popravili. Uz to, outsourcali smo cijeli Odjel izgradnje i održavanje naše mreže u Ericsson Nikolu Teslu. Integrirali smo Optimu, fiksnog alternativnog operatora.
:: Nedavno ste najavili povećanje cijena. Koje su okolnosti dovele do te odluke?
U Hrvatskoj se pojavio niz igrača koji su dampinškim cijenama pokušali osvojiti dio na tržištu, posebno u poslovnom segmentu. To je dovelo do snažnog rata cijenama. Svaki razgovor s poslovnim partnerima počinjao bi njihovim očekivanjem da usluge budu jeftinije 20 do 30 posto. Dakle, to je neodrživo stanje. Iscrpili smo telekom-industriju i u poslovnom segmentu cijene sigurno više neće padati.
:: Što je s "običnim" korisnicima i cijenama u tom dijelu?
U rezidencijalnom segmentu cijene diktiraju potrebe tržišta i napredne usluge. U kreiranju naprednih usluga za privatne korisnike iznimno važnu ulogu ima tehnologija. Naše liderstvo u tehnologiji temelj je za razvoj i ponudu najboljeg korisničkog iskustva, što smo i dokazali povećanjem brzina u 4G mreži. Sa 75 megabita u sekundi od sredine veljače korisnici će moći surfati na 150 megabita u sekundi. To je najbolja mreža i prvi na hrvatskom tržištu imamo takvu mrežu. Bez inovacija u tehnologiji ne možemo biti konkurentni ni očekivati zadovoljstvo korisnika. Uložili smo u mrežu, kupili frekvencijski spektar i digli brzine. Do kraja godine pokrivenost 4G mrežom bit će približna onoj koju sada imamo na 3G.
:: Ima li uopće dovoljno zainteresiranih za takve velike brzine i napredne usluge?
Uvijek je pitanje treba li stvoriti ponudu ili čekati potražnju pa tek onda nuditi. Mi smo se opredijelili za stvaranje ponude. Treba pokazati kako to izgleda na velikim brzinama. Korisničko iskustvo je bitno. Korisnik mora pogledati HD TV na svom mobitelu da uoči razliku ili skinuti film, odnosno pjesmu s pojedinih servisa da vidi koliko je to zapravo brzo. To je korisničko iskustvo. Možda to svima ne treba. Jer još su mnogi i dalje orijentirani na SMS i glas. No, to je trend koji dolazi, što vidimo po udjelu prodaje pametnih telefona. Udio smartphonea trenutačno je 41 posto, ali kada je riječ o prodaji novih mobitela, tada je udio 73 posto. Sve nove generacije orijentirane su na podatkovni promet jer tako komuniciraju, surfaju i informiraju se.
:: Kakva je situacija na fiksnom tržištu? Alternativci su mahom iščezli i postali brend u velikim kompanijama?
Regulator je napravio puno u proteklom razdoblju da bi podigao konkurentnost. No, dogodilo se da su mnogi poduzetnici ušli u taj biznis misleći da je jednostavan i to s tuđim novcem. Izgradili su puno mreže i "zakopali" puno tehnologije, no prihodi nisu bili takvi da mogu vraćati kredite. Potom su krenuli s dampingom cijena što nije rezultiralo dovoljnim prihodima i svi su se odjednom našli u predstečajnim nagodbama. Pravo je pitanje što je trebalo napraviti, pustiti ih da svi propadnu ili ih spašavati zbog zaštite tržišta. Teško mi je na to odgovoriti. Svi oni, s obzirom na to da smo im prodavali dio usluga, dugovali su nam. Mogu reći da smo mi uskočili po pitanju Optime jer smo imali velika potraživanja i htjeli smo zaštiti svoj ulog, a pri tome pomoći da se kompanija oporavi.
:: Kada je riječ o fiksnom dijelu, uspjeli ste se dogovoriti s regulatorom o cijenama optičke infrastrukture?
Da, lani je Hakom napravio izuzetno dobar potez i omogućio da se optika može prodavati po istoj cijeni kao i bakrena infrastruktura. Ako govorimo generalno o tržištu optike, moram reći da je skupo i postoje područja za koje postoji komercijalni interes, u ruralnim dijelovima toga nema. Tu je važno iskoristiti fondove EU, a za to imamo 240 milijuna eura na raspolaganju i tu država čini ozbiljne napore. No, treba izbjeći da država, točnije Odašiljači i veze koji predlažu model izgradnje, naprave paralelnu mrežu između naselja. To je nepotrebno jer danas postoji mreža između svih naselja. HT pokriva 605 naselja od njih 650, koliko ih postoji. Nema potreba za novom mrežom. Treba izgraditi pristupnu mrežu do domaćinstava. Treba razlikovati pokušaje da se pod imenom „razvoja" radi ono što s tim nema veze. Treba razlikovati pokušaje da se pod jednim imenom – razvoj – radi ono što s tim nema veze.
:: Koliko je HT spreman ulagati u optiku?
Mi smo lani ukupno uložili više od milijardu kuna. Ove godine investicije povećavamo 25 posto i one će iznositi više od 1,3 milijarde kuna. No, ulaganja ovise o tome kakav je regulatorni okvir i investicijska klima za ulaganje. Regulator je lani napravio pozitivan korak, no država potpuno negativan. Trostruko su povećane naknade za frekvencijski spektar i to naglim te neplaniranim potezom. To nas puno košta, a u ovom smo slučaju mi i svi ostali operatori prebacili trošak na korisnika, što tada smanjuje njihove mogućnosti da kupuju druge usluge. Stoga ozbiljno promišljamo o investicijama. A dodatno, kada je riječ o optici, važno je reći da nema više potrebe za regulacijom fiksne mreže.
HT je jedna od najuspješnijih hrvatskih kompanija, vrlo uspješna članica DT-a i sigurno je da nećemo biti samo podružnica
:: Smatrate da niste najveći igrač na fiksnom tržištu?
Ukupno jesmo, no kada se gleda po gradovima i po nekim područjima, tada nemamo svugdje većinski udjel, negdje čak i ispod 30 posto, i vrijeme je da nam se prestanu regulirati cijene, dok neki koji imaju dominantan položaj imaju slobodne ruke. Stoga mislim da je budućnost u regionalnoj regulativi. Nemamo ništa protiv da konkurencija dođe u ruralna područja i gradi infrastrukturu, a ne da pod maskom našeg ukupnog udjela uživa u svom položaju. Regionalna regulacija je budućnost i o tome razgovaramo s regulatorom.
:: Pristali ste na otpis dugova siromašnima, iako u osnovi niste bili za to?
Mišljenja smo da je velikom broju građana teško plaćati račune, no mnogi ih unatoč tome plaćaju. I zbog toga nismo bili za rješenje da se dugovi svima oproste. Svjesni teške gospodarske situacije operatori su zato pristali da se socijalno najugroženijoj kategoriji građana otpišu dugovi, dok se za ostale dužnike koji zadovoljavaju propisane kriterije primjenjuje mjera jednogodišnjeg moratorija.
:: Spominjali ste i crne liste neplatiša, hoće li to dogoditi?
Da, napravit će se registar korisnika, no samo onih kojima su dugovi otpisani. Kako se ne bi dogodilo da jednostavno odlaze drugom operatoru. Oni imaju mogućnosti koristiti prepaid tarife.
:: Ušli ste u biznis sa strujom, jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima?
Telekomi se suočavaju s manjim prihodima u osnovnom biznisu pa ulaze u neka druga područja. Prije godinu dana ušli smo u područje električne energije koje je visoko regulirano. Vrijednost u tom biznisu događa se u tradingu. Mi sudjelujemo samo u maloprodaji i nudimo najpovoljnije cijene te se nadamo da ćemo biti uspješni. No, ono što je bio naš cilj nije bio toliko financijski, nego povećanje lojalnosti našem brendu. I to vidimo.
:: Razmišljate li još o nekom tzv. ne core biznisu?
Ovoga trenutka ne, iako ima iskoraka čak i u bankarskom sektoru u regiji. Ono što telekomi nastoje kapitalizirati velika je korisnička baza. Mi, primjerice, imamo dva milijuna korisnika mobilne i milijun korisnika fiksne mreže – golema baza koja je interesantna i za cross selling. Trenutačno ne idemo u tom smjeru, što ne znači da nećemo. Važno je iskoristiti prednosti koje imamo.
:: Europu očekuje konsolidacija telekom-industrije, kako gledate na te procese?
HT je jedna od najuspješnijih hrvatskih kompanija, vrlo uspješna članica DT-a i sigurno je da nećemo biti samo podružnica. Kada govorimo generalno o stanju telekom-industrije u Europi, prisutan je pad prihoda što je posljedica dvije stvari, regulative i izrazite fragmentiranosti, odnosno broja telekoma. Na sličan broj ljudi u Europi ima više od 200 telekom-operatora, dok u SAD-u imate tek četiri. Regulativa izuzetno usporava razvoj telekoma, iako je cilj bio omogućiti konkurentnost. No, sada se vidi da to ima ozbiljne negativne konotacije. Kako je moguće da sa sličnom snažnom eksplozijom tržišta data prometa u Europi padaju prihodi, a u ostalim dijelovima svijeta rastu. Zaostat ćemo ozbiljno za svijetom ako se to ne promijeni. A što se tiče konsolidacije, dogodit će se i da mnogi operatori neće opstati. Jer osim telekoma konkurencija su na tržištu i OTT igrači, primjerice Facebook i YouTube. Oni su najveći korisnici infrastrukture, a nisu regulirani.
:: Znači teza o neutralnosti mreže i naplati svima sve isto ne drži vodu?
Da, tu će se nešto morati promijeniti. Bit će nužno da Europa deregulira telekome u nekom stupnju, ali i da regulira OTT igrače. Net neutralnost neodrživa je, netko mora platiti račun za ulaganja u infrastrukturu. Pritisak da se to ne dogodi dolazi iz Amerike jer od tamo dolazi i većina OTT igrača. Oni najviše profitiraju, a nitko ne plaća poreze, npr. u Hrvatskoj, ali i u Europi, i novac potpuno odlazi iz tih zemalja.
:: Što to znači za male zemlje poput Hrvatske? Znači neće se dogoditi da otpustite još 2000 ljudi u dvije godine i ostanete tek ispostava?
Ne, to se neće dogoditi. No, događat će se da će kompanije prilagođavati svoju troškovnu strukturu. I to će raditi svi, jer nije više moguće s padom prihoda ostaviti istu organizacijsku strukturu i istu razinu troškova. Traže se novi poslovni modeli. Ono što će se događati jest da neke funkcije unutar grupacija postanu dijeljene u tzv. shared service centrima i obavljaju poslove za cijelu Europu. Ono što je važno jest može li Hrvatska postati neki shared service centar za neku djelatnost DT grupe. A to ovisi o investicijskoj klimi u zemlji. Što znači, porezno opterećenje, regulativa, dostupnost radne snage, pravna stabilnost...
:: Prema mnogim analitičarima, telekomunikacije će zapravo postati tek "glupa" cijev, odnosno infrastruktura. Dio prihoda zapravo vam otimaju OTT-ovi, kako možete pobijediti u tom ratu?
Važno je razlikovati da nisu svi OTT uspješni. Ima ih dosta koji ne prolaze. Drugo, oni ne moraju braniti svoj prijašnji prihod, profil rizika je drugačiji. Jednostavnije im je ući u poslovni pothvat jer iza njih stoji kapital koji je spreman na rizik, uglavnom je riječ o venture kapitalu. Nama je teško slijediti tu logiku, naši vlasnici nisu spremni na rizična ulaganja. Ipak, mislim da se s OTT-ovima mogu pronaći uspješni modeli suradnje, poput naše suradnje s Deezerom ili Pickboxom.
:: Kako ocjenjujete stanje telekomunikacijske infrastrukture u Hrvatskoj?
Kada je riječ o mobilnoj, tu smo, ponavljam, sa svojim 4G brzinama doista State of the Art u Europi. Kada je riječ o fiksnoj, dobro stojimo po pitanju glasovnih usluga i TV-a koji je također jednako razvijen kao i Europa, no zaostajemo po pitanju interneta, odnosno broadbanda. Tu treba učiniti dodatne napore. Mi danas imamo optiku do 100.000 kućanstava i planiramo ih udvostručiti do kraja godine.
:: Kakva su očekivanja i planovi u budućem razdoblju?
U ovoj godini usmjerit ćemo sve snage na investicije i korisničko zadovoljstvo. Što je veliki izazov. Naime, mi nikada nismo i nećemo biti low cost operator. Ako želite najbazičniju uslugu i samo toliko da funkcionira, mi nismo ti. Ako želite najbolju uslugu i pri tome tehnološki naprednu, onda smo mi pravi operator. Korisnicima ćemo davati najbolju vrijednost za novac. Mi danas imamo najbolju tehnologiju, no još nemamo zadovoljstvo korisnika kakvo želimo. Na tome ćemo raditi u 2015.
Neka prestanu angažirati agencije koje maltretiraju ljude preko telefona da pristanu na novi dvogodišnji ugovor. Neka kao "tehnološki lideri" pošalju ponude poštom.