Tog travanjskog jutra 2008. Roko Rumora dobro se premišljao – izaći ili ostati kući, jer kolika je vjerojatnost da će prosvjed, o kojem se informacija širila i Facebookom, a kojeg je između ostalih inicirao i on, uspjeti?!
Danas, jedanaest godina od tog događaja, spomenuti prosvjed iniciran od učenika ulazi u povijest kao najuspješniji do tada organiziran protest srednjoškolaca za boljitak obrazovnog sustava, koji je rezultirao jednogodišnjom odgodom provođenja državne mature koju je Hrvatska tih godina pokušala implementirati.
Bio je to i prosvjed koji je u Hrvatskoj posvjedočio i svjetskom trendu – tadašnja internet-generacija, dokazala je da više ne treba vođu i da prosvjed, i to vrlo uspješan, mogu organizirati i putem društvenih mreža.
Srednjoškolci su bili jasni – nisu tek tako prosvjedovali buneći se protiv novog načina završetka srednjoškolskog obrazovanja, prosvjedovali su protiv nejasnih informacija, kriterija i načina na koji se pokušala uvesti državna matura, tražeći precizne odgovore. U konačnici, Ministarstvu obrazovanja, na čijem je čelu tada bio ministar Dragan Primorac, sastavili su sve primjedbe, ali i detaljan priručnik u kojem su razriješili problematiku državne mature.
Roko Rumora, tada 17-godišnji učenik trećeg razreda zagrebačke Klasične gimnazije, danas polaznik doktorskog studija na University of Chicago, bio je među ključnim akterima koji su se argumentom izborili za bolju maturu – razgovarao je o problematici s tadašnjom državnom tajnicom Dijanom Vican i ministrom Primorcem i uspio izboriti odgodu mature.
– Mi se nikad nismo borili protiv državne mature, nego upravo suprotno – htjeli smo da se prva državna matura provede u uvjetima u kojima i učenici i profesori znaju što se od njih očekuje, te da svi maturanti – bez obzira na tip škole koju pohađaju – imaju ravnopravnu šansu za uspjeh – kazao je Roko Rumora za Večernjak, čiji su novinari te 2008. pratili prosvjed.
Danas Rumora ne živi u Hrvatskoj – godinu nakon prosvjeda obznanio je da se izborio za stipendiju. – Diplomirao sam povijest umjetnosti na Columbia Universityju u New Yorku, a trenutačno pohađam doktorski studij na University of Chicago. Za oba fakulteta dobio sam punu stipendiju, što je moguće na najvećim i najbogatijim sveučilištima. Te škole nude vrlo visoku kvalitetu obrazovanja i niz različitih svjetonazora, ali odlučio sam se za odlazak u inozemstvo prvenstveno zato što sam htio živjeti kao slobodan gej muškarac bez imalo straha. Deset godina nakon odlaska, vjenčao sam se s čovjekom kojega volim i s kojim mogu graditi neopterećen život kakav je još uvijek nezamisliv u Hrvatskoj – kazao je.
Smatra da se školstvo od njegova polaska u srednju školu do danas, kada srednjoškolci pišu desetu maturu po redu, izmijenilo, poručujući pritom da svaka godina donosi niz poboljšanja u kvaliteti i efikasnosti provedbe nastave. Kaže, iz današnje perspektive teško mu je odgovoriti ima li državna matura i dalje smisla, treba li se i kako mijenjati, naglašavajući pritom da na ta pitanja najbolje mogu odgovoriti današnji srednjoškolci.
Ipak, da danas mora sjesti pred aktualnu ministricu obrazovanja Blaženku Divjak, kao nekada pred ministra Dragana Primorca, zanima nas što bi je pitao.
– Rekao bih joj da je spolni odgoj neupitno potreban za zdravo i sretno odrastanje svih školaraca, a pogotovo onih koji u tom razdoblju propituju svoju seksualnost, te da je neodgovorno svesti provođenje tog dijela kurikula na desetak sati godišnje. Također, pitao bih je zašto se nije izjasnila o svojem sudjelovanju u sudski potvrđenoj diskriminaciji protiv LGBT asistenta Daria Krešića na fakultetu u kojemu je bila prodekanica – kaže Roko.
I dok svoj život trenutno gradi u inozemstvu, Roko Rumora nije propustio podržati ni ovogodišnji prosvjed učenika koji je zahvatio sve srednjoškolce diljem svijeta, pa i Hrvatske - onaj za ekologiju.
Ipak, uspjeh prosvjeda u kojem je i sam sudjelovao, odjeknuo je u Hrvatskoj znatno jače nego što je to mogao predvidjeti - uostalom bio je to prvi prosvjed nakon kojeg se jedan ministar (Dragan Primorac) ispričao učenicima zbog propusta, dajući im puni legitimitet u kreiranju boljeg obrazovnog sustava.
Sve zbog toga što je to bila generacija koja je argumentirano podigla glas.
junak međumrežnog naraštaja