Bruxelles je prekinuo pregovore o pridruživanju i stabilizaciji sa Srbijom i Crnom Gorom zato što Karadžić i Mladić nisu izručeni. Pregovori o stabilizaciji i pridruživanju s EU poklopili su se s početkom pregovora o budućem statusu Kosova i sa skorašnjim referendumom o neovisnosti Crne Gore, što je u Srbiji, čiji parlament većinski tvore šešeljevci i Miloševićevi socijalisti, od čije podrške ovisi Koštuničina vlada, izazvalo najrazličitije reakcije.
Dosad je bilo jasno da se Ratko Mladić, koji uživa podršku vojno-obavještajnih krugova, neće predati. Rasim Ljajić, odgovoran za odnose s Haaškim sudom, izjavio je nedavno kako ne vjeruje da će do predaje doći: "Da se Mladić htio predati, već bi to bio učinio." Miloševićevim socijalistima, koji imaju utjecaja u obavještajnim krugovima, nikako nije bilo u interesu da se na vrhuncu suđenja Miloševiću odjednom u Haagu pojavi Ratko Mladić, koji bi imao štošta reći što bi dodatno teretilo "vožda".
Međutim, sada je na scenu očito stupila i ruska obavještajna služba, koja je zajedno sa srpskim kolegama navodno "locirala" Mladića. Valja se prisjetiti kako se nakon NATO-ova bombardiranja Srbije i invazije na Kosovo 1999. godine ruski odred iz Tuzle iznenada pojavio na Kosovu i munjevito zaposjeo prištinsku zračnu luku. Bivši kagebeovac Putin danas nastoji putem još dobro očuvane mreže komunističkih agenata u inozemstvu i novostvorene agencije Gasprom za zemni plin (u koju je ušao i bivši njemački kancelar Schröder) ponovno zadobiti kontrolu i utjecaj u Europi. Kosovo je Rusima važno. Tamo je danas američka vojna baza Bondsteel. I Srbima i Rusima igre oko Mladića dobro su došle jer bjegunca mogu dobro "uložiti" u novoj balkanskoj rundi pokera. Nema sumnje da će Moskva snažno podržavati Tadićevu i Draškovićevu opciju o dva entiteta na Kosovu, albanskom i srpskom. Bolja srpska pregovaračka pozicija neizbježno jamči Rusima veći utjecaj na Balkanu. Sve bi to čak moglo dovesti i do novog, polijehladnoratovskog sučeljavanja u regiji. Može, ali i ne mora.
S druge strane, najnoviji razvoj dovodi u pitanje i dosadašnju bruxellesku politiku ravnomjerne raspodjele krivnje za rat. U vodu bi mogla pasti i formula, po kojoj je mahanje članstvom u elitnom klubu EU najbolji mamac za kooperativnost u jugoistočnoj Europi. U Bruxellesu bi svakako trebali pročitati najnovija istraživanja beogradskog Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESID) u Srbiji. Manje od 50 posto ispitanika smatra da je demokracija učinkovit model za uređenje društva. Čak je 48 posto ispitanika izjavilo da je komunizam bio "dobar model".
