Je li britanski ili kentski soj, kako je kasnije službeno nazvan, smrtonosniji u odnosu na originalni koronavirus SARS-CoV-2 ili nije? Pitanje je to na koje se odgovara u novom znanstvenom radu objavljenom u časopisu ''Nature'' pod nazivom ''Increased mortality in community-tested cases of SARS-CoV-2 lineage B.1.1.7.''.
U skupini autora koji potpisuju rad nalazi se i ime Petre Klepac, naše znanstvenice koja radi na uglednom istraživačkom sveučilištu London School of Hygiene and tropical Medicine. Prof. Klepac u radu je sudjelovala kao dio radne grupe Centra za matematičko modeliranje infektivnih bolesti koji djeluje u ovoj londonskoj znanstvenoj ustanovi. Dakle, iako se do sada bojažljivo znalo povremeno ustvrditi kako kentski soj, osim što je zarazniji, ipak jest i smrtonosniji, sada takva tvrdnja ima i znanstvenu podlogu kao i utemeljen izračun za koliko jest zarazniji u odnosu na originalni te ostale poznate sojeve SARS-CoV-2.
Zaključeno je kako varijanta B.1.1.7 vrlo vjerojatno uzrokuje ozbiljniju bolest nego ranije varijante novog koronavirusa. Skupina je znanstvenika iz London School of Hygiene & tropical Medicine analizirala rezultate više od dva milijuna testova provedenih između studenoga 2020. i veljače ove godine te su te rezultate usporedili s bazom podataka smrti od bolesti COVID-19, nakon čega su procijenili kako je zaraza varijantom B.1.1.7 rezultirala 55 posto višom smrtnošću u usporedbi s ostalim sojevima SARS-CoV-2 u istom vremenskom razdoblju.
Ovaj je soj novog koronavirusa otkriven u rujnu 2020. godine te se do sada proširio na više od 90 zemalja, pa je i stoga ovo istraživanje iznimno važno. Do sada je bilo nekoliko studija koje su potvrdile kako je kentski soj zarazniji od do tada poznatih varijanti, ali nisu zaključivale donosi li i promjene u ozbiljnosti bolesti. Dakle, ukupno su u studiji pregledana 2.245,263 pozitivna testa na SARS-CoV-2, od kojih se za 51 posto moglo sa sigurnošću ustvrditi je li prisutan B.1.1.7.
Kada su ti podaci stavljeni u korelaciju s 4945 smrti te nakon korekcija u odnosu na dob, spol, etničku pripadnost i nekoliko drugih kriterija, došlo se do 55 posto. Konkretno, ovo znači da se od 1000 ljudi starijih od 60 godina pozitivnih na ranije sojeve može očekivati da ih šest premine od posljedica COVID-19 u četiri tjedna nakon što su testirani kao pozitivni.
No, s B.1.1.7 taj broj raste na devet. Autori studije zaključuju kako pojava novih sojeva prijeti poništenjem napretka koji smo do sada ostvarili u liječenju bolesti COVID-19, što dodatno podvlači važnost cijepljenja kako bi se kontroliralo širenje novog koronavirusa. Ova je skupina znanstvenika početkom mjeseca objavila u časopisu Science rad upravo o procjeni širenja i učinku kentskog soja te zaključila kako B.1.1.7 ima od 43 do 90 posto veću zaraznost od ranijih sojeva.
– Engleska je podnijela iznimne gubitke zbog B.1.1.7 u posljednjih nekoliko mjeseci s 42.000 preminulih od SARS-CoV-2 samo u siječnju i veljači ove godine. Unatoč suštinskim naprecima u liječenju bolesti COVID-19, imali smo više preminulih 2021. godine nego u prvih osam mjeseci pandemije u 2020. godini. Naš rad pomaže da shvatimo zašto se to dogodilo. B.1.1.7 zarazniji je, a naše istraživanje pruža čvrste dokaze da izaziva i teži oblik bolesti. Ovo bi trebalo poslužiti kao upozorenje drugim zemljama da trebaju ostati na oprezu kada je riječ o B.1.1.7 koji se već proširio na 90 svjetskih zemalja, rekao je glavni autor studije dr. Nick Davies upravo iz Centra za matematičko modeliranje infektivnih bolesti.
Ruski znanstvenici spustili svemirski teleskop u Bajkalsko jezero
Do nedavno ste tupili da se samo brže širi, ali da nije smrtonosnija. I uvjeravali ste sve da je to tako. Danas dtuga priča. I zašto bi vam itko vjetovao išta?