Šest mjeseci nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska ulazi u novo sedmogodišnje financijsko razdoblje 2014.-2020. koje Hrvatskoj nudi brojne financijske mogućnosti, ali i donosi brojne izazove. Zaključenjem pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru u veljači 2013. postale su poznate alokacije koje će Hrvatska imati na raspolaganju za Kohezijsku politiku u razdoblju 2014-2020. Brojke su više nego impresivne: Hrvatskoj će u razdoblju 2014.-2020. za kohezijsku politiku biti alocirano čak 8,029 mlrd. eura, odnosno oko 1,15 mlrd eura godišnje. Iako ovo zvuči više nego sjajno, dosadašnja iskustva Hrvatske u korištenju znatno manjeg iznosa sredstava pretpristupnih fondova, ali i iskustva drugih zemalja članica Europske unije pokazuju da se sredstva EU fondova ne dobivaju lako.
Preduvjet korištenja sredstava EU fondova je uspješno definiranje programskih dokumenata u kojima su sadržani razvojni ciljevi, prioriteti i mjere u okviru kojih će se financirati projekti kao i njihove strateške podloge. Takvi dokumenti nazivaju se Operativni programi (OP). Proces pripreme programskih dokumenata za razdoblje 2014.-2020. započeo je u travnju 2012. godine, a koordinira ga Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU). Za potrebe procesa programiranja u rujnu 2012. godine uspostavljen je institucionalni okvir kojeg čine međuresorno Koordinacijsko povjerenstvo – kojem je na čelu MRRFEU te sedam tematskih radnih skupina, koje obuhvaćaju pojedine tematske i strateške ciljeve EU. Na razini EU definirano je ukupno 11 tematskih ciljeva, a pojedina zemlja članica mora odlučiti za koje od ponuđenih tematskih ciljeva postoje interes i osnova za ulaganje te na osnovu istoga definirati svoja strateška područja za ulaganje iz sredstava EU fondova. Na temelju istoga definira se broj i sastav OP-a.
Jedanaest tematskih ciljeva za ulaganje sredstava iz EU fondova na razini Europske unije su:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija;
2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture;
4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima;
5 .Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima;
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa;
7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi;
8.Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage;
9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva;
10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava.
U svibnju 2013. donesena je odluka da će Hrvatska u razdoblju 2014.-2020. koristiti tri OP-a i to: OP konkurentnost i kohezija,OP ljudski resursi i OP tehnička pomoć. Za očekivati je da će OP konkurentnost i kohezija pokrivati područja koja se odnose na poticanje istraživanja, razvoja i inovacija, konkurentnost i regionalni razvoj, zaštitu okoliša te promet i mobilnost. OP za ljudske resurse odnosi se na područja poticanja zapošljavanja, socijalne uključenosti i obrazovanja te pametne administracije.
Očekivano dovršenje OP-a je krajem 2013. nakon čega se isti šalju na formalno odobrenje Europskoj komisiji. Odobrenje OP-a od strane Europske komisije predstavlja osnovu za početak korištenja izdašnih sredstava EU fondova u razdoblju 2014-2020. Nadamo se da će isto biti uspješno, posebice uzevši u obzir da su trenutcima pada ekonomske aktivnosti sredstva EU fondova osnovni izvor financiranja investicija i razvoja općenito.
