Platforma HackManac, koja prati kibernetičke napade diljem svijeta, objavila je na X-u, bivšem Twitteru, da su hrvatske tvrtke Badel 1862 i Labud doživjele hakerski napad. Prema objavi, hakerska grupa Blackout ransomware napala je ove tvrtke.
Hakeri su navodno objavili uzorke ukradenih podataka, koji uključuju osobne podatke partnera, kao što su telefonski brojevi, adrese e-pošte i fizičke adrese, kao i financijske podatke. Osim toga, cyber kriminalci tvrde da su šifrirali podatke tvrtke Labud. Navodi se i kako je rok za uplatu otkupnine 12. srpnja 2024. godine. Inače, Badel 1862 d.d. je hrvatska tvrtka za proizvodnju alkoholnih pića sa sjedištem u Zagrebu, dok je Labud vodeći hrvatski proizvođač deterdženata i sredstava za čišćenje. Navedene tvrtke za sada nisu komentirale navodni hakerski napad.
🚨 #CyberAttack 🚨
— HackManac (@H4ckManac) July 3, 2024
🇭🇷 #Croatia: BADEL 1862 and Labud have been listed as victims by the Blackout ransomware group.
The sample provided by the hackers shows partners' personal data (phone numbers, email addresses, physical addresses) and financial data.
Additionally, the cyber… pic.twitter.com/It8wxG9slu
Podsjetimo, Klinički bolnički centar Zagreb u četvrtak je bio meta hakerskog napada. Kako su istaknuli iz bolnice, u jutarnjim satima došlo je do kibernetičkog napada na sustave. Bili su prisiljeni isključiti sve sustave zbog dodatnih provjera, no napomenuli su da situacija nije ugrozila bolesnike u KBC-u Zagreb. Situacija se u međuvremenu normalizirala.
Nedugo nakon toga na Twitter profilu HackManac objavljeno je da iza napada na KBC Zagreb stoji hakerska skupina LockBit 3.0. Tvrde da su bolnicu napali zlonamjernim ransomware virusom, koji blokira pristup podacima ili sustavima, a zatim zahtijeva otkupninu kako bi se povratio pristup. Tu informaciju objavila je na svojemu blogu i sama hakerska grupa.
VEZANI ČLANCI:
Prema objavi, KBC Zagreb ima rok do 18. srpnja da plati nepoznati iznos otkupnine. Twitter profil HackManac, tvrtke koja ima više od 20 godina praktičnog iskustva u upravljanju kibernetičkom sigurnošću i analizi kibernetičkih prijetnji, navela je da su hakeri ukrali razne podatke. To se odnosi na medicinske kartone, informacije o pregledima, liječničke radove i istraživanja, podatke o operacijama, donacijama organa i donorima, podatke iz banke tkiva, podatke o zaposlenicima, poslovne odnose s privatnim tvrtkama te zalihe lijekova.
Još se ne zna je li došlo do curenja podataka o pacijentima u hakerskom napadu na KBC Zagreb, izjavio je u utorak ministar zdravstva Vili Beroš, otkrivši da su kriminalci tražili novac, ali da se s njima o tome neće pregovarati. "Na određenom profilu na internetu ta teroristička organizacija postavila je uvjete, a stav je Vlade da se ne razgovara s kriminalcima po tom pitanju", izjavio je Beroš u Ministarstvu zdravstva.
Na pitanje može li sa sigurnošću tvrditi da nije došlo o curenja podataka građana, kaže da to nije moguće sa sigurnošću utvrditi te da je u tijeku postupanje nadležnih institucija. "U tijeku je forenzička obrada samog napada, u ovom trenutku to nije moguće reći. Informacije koje su se pojavile na profilu organizacije ne odgovaraju istini", kazao je.
Sve je napravljeno, dodao je, da podaci hrvatskih građana budu zaštićeni, no i da ovakvi napadi nisu neuobičajeni jer kriminalci nalaze nove metode pristupanju podacima, što se događa i u Pentagonu. Naglasio je da je Vlada u veljači usvojila "novi zakon o kibernetičkoj sigurnosti, gdje imamo i nacionalni centar za kibernetičku sigurnost u okviru SOA-e".
"Moram apelirati na našu javnost da je loše čitati te podatke, niti je moralno niti je etično. Oni neće biti objavljeni u javnom prostoru jer je odgovornost medija da štite podatke građana", dodao je Beroš. "Potpuno je jasno da nas i u budućnosti čeka borba između dobra i zla, mi ćemo se truditi zaštiti podatke", dodao je ministar.
GALERIJA Ovo su najduži mostovi u Hrvatskoj: Jedan je godinama vodio 'u nigdje', a drugi je naš najveći ponos
Mogu s s tim podatcima rit obrisat, tko hoće sutra mu preko sistema mogu genetski kod očitati a kamoli ne ime, prezime, ulicu, adresu brojeve računs..... Svi potpisujemo ko fol neke dokumente o zaštiti osobnih podataka, ma zašto i zbogg čega kad google zba gdje ste sinoć večerali a gdje prespavali.