Pojednostavljena procedura trebala bi građanima zemalja zapadnog Balkana olakšati legalan dolazak u Njemačku, piše Deutsche Welle.
Ali, olakšice očito nisu iste baš za sve.
Dok je za fizičare, matematičare, inženjere, liječnike i informatičare donja granica za dobivanje „plave karte“ spuštena na 40.000 eura, za ostale akademske građane i dalje je 50.000 eura godišnje plaće.
Za zanatlije doduše ne postoje novčana ograničenja, ali medicinsko osoblje, mehatroničari, vozači i frizeri puno lakše dobivaju posao u Njemačkoj od recimo trgovaca ili sekretarica.
U 2017. se broj izdanih radnih dozvola povećao za 60%. No, istovremeno je porastao i broj odbijenica.
Do kolovoza 2017. Savezna agencija za rad izdala je skoro 63.000 radnih dozvola i oko 17.500 odbijenica.
Najviše je došlo Albanaca. Na drugom mjestu su građani Bosne i Hercegovine. A na trećem Srbije.
Ovo je 10 najskupljih gradova na svijetu - čak 4 iz jedne države:
I kakve to uopće veze ima sa Hrvatskom, koja je još od 2013-te članica EU?