Statistika je neumoljiva i paradoksalna u slučaju Hrvatske. Ova je država od školske godine 2013./2014. izgubila gotovo 61 tisuću učenika osnovnih i srednjih škola, a osim toga i ove godine imati ćemo rekordan pad rođenih, dok je istodobno broj učitelja i nastavnika i to onih zaposlenih na puno radno vrijeme porastao za skoro 5000. Broj djece u Hrvatskoj drastično pada, ali zato raste broj zaposlenih u školstvu, te smo prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku lani početkom školske godine imali gotovo 50.000 učitelja i nastavnika koji rade puno radno vrijeme, ne računajući još zaposlene stručne suradnike po školama.

Dok mladi i obitelji s djecom i dalje iseljavaju, dok se posljedično u ostarjeloj Hrvatskoj rađa sve manje i manje djece s druge strane škole bilježe - rast zaposlenih. Država je nekima majka, a iseljenim mladima i obiteljima s djecom, kao i većini građana koji životare sa mizernim plaćama ili mirovinama maćeha. Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u prvih osam mjeseci ove godine rođeno svega 21.035 djece što znači da će ove godine broj rođenih pasti ispod 32 tisuće, a lani smo inače imali 32.170 rođenih što je bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj ikad. Prema podacima Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatska na početku ove školske godine ima 448.445 učenika odnosno njih 60.762 manje (12%) nego 2013./2014. školske godine. Najveći gubitak učenika pretrpjele su demografski opustošene slavonske županije i to Vukovarsko – srijemska (32,40%), Brodsko – posavska (30%) i Požeško – slavonska (29.76%).

I unatoč tolikom gubitku učenika, unatoč ogromnom padu broja rođene djece osobito od ulaska Hrvatske u EU, kada je počelo intenzivno iseljavanje hrvatskih građana zbog kojeg je ova zemlja izgubila gotovo 400 tisuća stanovnika, neki su već jalni na najavljenu mjeru oslobođenja poreza na dohodak za povratnike na razdoblje od pet godina. Takve kratkovidnosti ima samo u Hrvatskoj iako, naravno, samo ta mjera bez dubljih društveno-političkih promjena i drugih mjera neće dovesti do značajnijeg povratka iseljenika, kao što nije uspjela ni mjera "Biram Hrvatsku".

U svakom slučaju bez djece i mladih ova zemlja nema budućnosti, niti može računati na održive javne sustave, od obrazovnog, mirovinskog, radnog do sustava socijalne skrbi. Ako se sada još umjetno održava glomazan obrazovni sustav to ne znači da će uz ovoliki gubitak djece to biti moguće za pet ili sedam godina kada u školske klupe počnu pristizati sve malobrojnije generacije djece. Ova zemlja ima tek 36.002 prvašića, prosječno odjeljenje u prvim razredima osnovnih škola broji svega 12,88 učenika. Razredni odjeli u osnovnim i srednjim školama u prosjeku broje mršavih 16,88 učenika, a unatoč rastu zaposlenih u školstvu i sve manjem broju učenika rezultati djece na maturi i nacionalnim ispitima nisu briljantni, čast iznimkama.

Zanimljivo je da su otoci izgubili manje učenika nego Hrvatska u cijelini jer se na otocima ove godine školuje 10.450 učenika ili njih 166 manje (1,56%) nego 2013./2014., a otoci u Splitsko – dalmatinskoj i Šibensko – kninskoj županiji zabilježili su čak i blaži porast učenika. Prema podacima ŠeR-a jedine županije koje su zabilježile porast učenika su Istarska za njih 2,41 posto i Grad Zagreb koji ove godine ima 2,37 posto učenika više u odnosu na 2013./2014. No, niti te dvije županije nemaju previše razloga za optimizam jer su nedavni podaci DZS-a pokazali da je u odnosu na popis stanovništva iz 2021. Zagreb u samo dvije godine izgubio gotovo 1500 djece u dobi do 14 godina, a u Istarskoj županiji je udio djece do 14 godina u populaciji svega 12,81 posto, dok im svaki četvrti stanovnik ima 65 i više godina! Dok se u Hrvatsku zasad uglavnom vraćaju povratnici u umirovljeničkoj dobi iz Hrvatske se i lani iselilo više od 39 tisuća stanovnika, među njima i obitelji s djecom. Tako se u 2023. s obiteljima iselilo 3526 djece do 14 godina, a 2022. njih 4218, a kako k nama ne dolaze strani radnici s djecom, jasno je da je riječ o djeci hrvatskih državljana koja su se s roditeljima odselila u inozemstvo uz neke moguće iznimke.

POVEZANI ČLANCI:

OTOK KAPRIJE

Val je jedini prvašić u školi koja je otvorena nakon 50 godina: 'Otok ima budućnost, neka se mlade obitelji vrate'

CESI

Zagrebačko povjerenstvo podržalo inicijativu o seksualnoj edukaciji u školama, udruga upozorava: 'Nema konkretnog plana i rokova'

I tu nije kraj lošim trendovima. Nedavno istraživanje Instituta za istraživanje migracija na reprezentativnom uzorku mladih u Hrvatskoj od 18 do 29 godina pokazalo je da skoro trećina mladih (28,8%) stalno i često razmišlja o preseljenju izvan Hrvatske što dodatno govori o devastaciji ove zemlje. A već sada gotovo 600 tisuća hrvatskih državljana živi u nekoj drugoj članici EU, te smo u vrhu EU po broju iseljenih s obzirom na broj stanovnika. Jednako tako prema podacima Eurostata u vrhu smo EU po uvozu stranih radnika s obzirom na broj stanovnika. Mi smo treća zemlja u Uniji nakon Malte i Cipra koja je lani imala najveći broj doseljenika izvan EU s obzirom na broj stanovnika. Može li se to smatrati uspjehom u državi koja je u proteklom desetljeću zabilježila drastičan gubitak svojih stanovnika i pad broja rođene djece? Usporedbe radi nama susjedna, uređena Slovenija nalazi se u vrhu EU s najmanjim brojem svojih državljana koji žive izvan njezinih granica. 

GALERIJA Apokaliptični prizori iz BiH: Cesta M17 više ne postoji

1/5

8

Gdje je novac

Dramatična kriza na pomolu: Autoindustriji 15 milijardi € kazni, što je više od 50% hrvatskog proračuna

8

Znate li zašto?

Ovo je jedini grad u Dalmaciji koji ne navija za Hajduk. Iza svega je kultna utakmica o kojoj se i danas ne zna istina

Video sadržaj

SIGURNO PUTUJTE

Za ovaj prometni prekršaj prijeti vam paprena kazna, ali i kazna zatvora

Tko bi rekao

Zašto se neki ljudi na putovanjima osjećaju kao kod kuće? Odgovor bi vas mogao iznenaditi!

Hrvatska 2074.

Što s našim turizmom ako se potope obalni gradovi? 'Živimo u svijetu koji je sve nesigurniji'

Evo što se u Njemačkoj može smatrati dobrom neto plaćom