Švedsko odvjetništvo pokrenulo je preliminarnu istragu oko mogućeg kaznenog djela u vezi smrti korisnika doma za starije osobe u švedskom mjestu Solna.
- Postoje izvješća o visokoj stopi smrtnosti među korisnicima, o tome da je određen broj osoblja zaražen te da nisu udovoljavali propisima, između ostalih, o osnovnoj skrbi. Preliminarna istraga je tek u početnoj fazi i trenutno nema osumnjičenika - kazao je tužitelj Gunnar Jonasson.
Istraga dolazi nakon objave na švedskoj televiziji u kojoj je jedna zaposlenica doma, koja je tražila anonimnost zbog straha od posljedica, iznijela nezadovoljstvo radnim uvjetima i tretmanom prema korisnicima. Prema podacima te televizije, najmanje 35 ljudi je preminulo od Covida-19, što čini više od trećine korisnika doma. Zaposlenica je kazala kako isto osoblje brine i za korisnike koji su bolesnih od koronavirusa i za one zdrave, i to bez adekvatne zaštitne opreme, tako da nema šanse da se zaraza ne širi.
Iz doma su odbili sve optužbe upućene na njihov račun.
Jučer se na redovnoj dnevnoj konferenciji "švedskog stožera", koji čine stručnjaci iz raznih vladinih agencija, a koji vodi glavni epidemiolog Anders Tegnell poteglo pitanje kisika u staračkim domovima i njegova (ne)korištenja u liječenju oboljelih te upozorenja koja dolaze od raznih liječnika o tom problemu, o čemu je pisao i Večernji. Novinarka BBC Newsa potvrdila je kako su im neki liječnici rekli da je više život moglo biti spašeno da je kisik dostupniji te upitala koje su nacionalne smjernice za držanje i davanje kisika u domovima za starije i hoće li tu temu istraživati u sklopu nacionalne istrage u odgovoru na Covid-19.
- Nisam kliničarka niti sam u odjelu koji je izdavao preporuke. Na tjednim konferencijama s liječnicima iz 21 regije nitko nije rekao da imaju manjak kisika. Smjernice koje smo izdali kažu da u slučaju specifičnog kliničkog događaja, ako je kisik potreban, pacijent će ga dobiti, ali smo zatražili da o tome odlučuje njegovatelji i odgovorna osoba - odgovorila je Taha Alexandersson, zamjenica direktora Odjela za odgovor na krizna stanja u vladinoj Agenciji za zdravlje i socijalnu skrb.
Na drugo novinarkino pitanje o tome je li na regijama da odluče hoće li držati kisik u domovima i postoji li nacionalna regulativa koja kaže da kisik mora biti dostupan, uskočila je savjetnica za javno zdravstvo u istoj Agenciji Iréne Nilsson Carlsson.
- Rekla bih da je odluka na općinama. Oni mogu, ali nisu obavezni ponuditi kisik. To je mogućnost, u nekim slučajevima može biti korisno i onda to mogu dogovoriti - odgovorila je.
Podsjetimo, Večernji je pisao o tome da domovi u nekim regijama nemaju kisik i da su lokalne vlasti donijele preporuke o liječenju u kojem se liječnicima opće prakse savjetuje da "kisik nije pogodan ni za kurativnu niti za palijativnu njegu u nekim slučajevima". Kako je vidljivo i iz slučaja doma za starije u mjestu Solno, nisu svi stariji korisnici doma oboljeli od Covida-19 prebačeni u bolnice gdje je moguće dobiti terapiju kisikom ako je ona potrebna i ako se smatra da će pomoći oporavku.
VIDEO Ugledni hrvatski znanstvenici otkrivaju što dosad znamo o koroni
Liječnici su zapravo htjeli reći da je manje zaraženih manje bi umrlo.