Prvi broj Večernjeg lista pojavio se na kioscima 1. srpnja 1959. godine. Od samog početka čitatelje je osvojio relevantnim, vjerodostojnim, a istovremeno zabavnim i korisnim sadržajem. Iste vrijednosti njeguju se i danas. Kvalitetan i profesionalan pristup novinarstvu, aktualnost i neovisnost osigurali su vrhunski novinari, urednici i kolumnisti, što je rezultiralo činjenicom da je Večernji list i ove godine najprodavaniji dnevni list u kategoriji od 7 kuna.
Ali danas je Večernji list puno više od klasičnog novinskog izdavača. Večernji je medijska kuća koja, osim istoimenih dnevnih novina, u svom portfelju ima i jedan od najposjećenijih news portala u državi Vecernji.hr, poslovne dnevne novine Poslovni dnevnik, poslovni news portal Poslovni.hr, najposjećeniji zdravstveni portal Ordinacija.hr, desetak tjednih i mjesečnih specijaliziranih magazina kao što su Moje zdravlje, sportski tjednik Max, magazin za modernu ženu Diva, magazin za urbanu kulturu življenja Dom i vrt, magazin za tehnologiju iQ, mjesečnik Vojna povijest, 20 century war, AutoStyle, dječji mjesečnik Radost uz koji su mnogi od nas odrasli, magazin za urbane rekreativce GoOUT, tjednu Enigmatiku itd.
Novo medijsko tržište
Novinskim izdanjima, ali i multimedijalnim platformama i projektima Večernji list svojim čitateljima i korisnicima omogućuje visokokvalitetan sadržaj. Taj sadržaj nije više samo novinski. Večernji list ozbiljan je izdavač dnevnika i magazina, ali i knjiga te web-portala i online servisa. Organizator je projekata poput izložbi, koncerata, predstava, sportskih i sličnih događaja. Sve te aktivnosti poslovnim partnerima pružaju moderne marketinške alate za doseg do specifičnih ciljanih skupina.
Digitalna revolucija i razvoj interneta potpuno su promijenili medijsko tržište. Današnji je korisnik, ali i oglašivač informiraniji i zahtjevniji nego ikad prije. Internet je omogućio da vijesti putuju brže i da budu dostupnije, da oglasi budu interaktivni i personalizirani. Danas se vijesti, ali i knjige čitaju na pametnim telefonima, tabletima i računalima. Informiranje i kupnja također se događaju virtualno.
Takvo tržišno okružje prisililo je klasične novinske izdavače na transformaciju, pa tako i Večernji list. Zbog toga je još 1999. pokrenut portal Vecernji.hr, koji se od samog početka pozicionirao kao portal koji donosi vijesti. Novinsko izdanje doživjelo je transformaciju u smjeru dodatne kvalitete – vijesti koje čitate na portalima u novinama se razrađuju u priče. Dok Vecernji.hr prvi donosi kvalitetne i relevantne dnevne vijesti, Večernji list otkriva pozadinu priča, bavi se istraživačkim novinarstvom, objavljuje kolumne, analize, feljtone i slične sadržaje prestižnih autora. Naravno, sve što Večernji list proizvede moguće je pročitati i na ekranima telefona, računala i tableta. Razlika je samo u tome što su vijesti besplatne, a sadržaji visoke kvalitete naplaćuju se u sklopu tzv. Premium pretplate, što je uobičajena praksa i u svijetu.
Takav zaokret u poslovanju prati i prilagodba organizacije Večernjeg lista, koju danas, osim vrhunskih novinara, sve više čine i stručnjaci za programiranje, marketing i prodaju. Redakcija je također multimedijalna, što znači da novinari i fotografi već s terena šalju vijesti, koje se odmah objavljuju na portalu te poslije dodatno obrađuju za objavu u novinama. Da je to prava strategija, pokazuje i nikad viši doseg do čitatelja. Samo Vecernji.hr mjesečno posjeti čak 1,2 milijuna jedinstvenih korisnika. K tomu, Večernji list dnevne su novine s najvećim udjelom pretplatnika u Hrvatskoj.
Strategija ulaganja u digitalne platforme i poboljšanje korisničkog iskustva donijela je i aplikacije za iPhone i Android uređaje 2010. godine. Razvoj interakcija na društvenim mrežama, proaktivnost čitatelja i sudjelovanje u stvaranju Večernjeg lista svojim komentarima, prijedlozima, pohvalama i reklamacijama učinili su Večernji list najjačim medijskim brendom u Hrvatskoj koji aktivno komunicira sa svojim čitateljima na svim platformama. Društvene mreže donijele su revoluciju u komunikaciji i nikad nije bilo više potrebe i želje za iznošenjem mišljenja bilo kad i bilo gdje. Večernji list sa svojim čitateljima komunicira i na društvenim mrežama. Samo na Facebooku svakodnevno nas prati više od 300.000 ljudi. Osim na Facebooku, Večernji s čitateljima komunicira i na Instagramu, Twitteru, LinkedInu. Svaka povratna reakcija pomaže nam da stvaramo još bolji sadržaj za čitatelje u budućnosti.
Da bismo ilustrirali dinamiku zahtjevnog medijskog tržišta i onoga što Večernji list kao medijska grupacija radi, spomenut ćemo samo neke od svojih projekata u posljednjih nekoliko mjeseci. Primjerice, Večernji je nedavno redizajnirao najposjećeniji zdravstveni portal Ordinacija.hr te razvio i dodatno usavršio nekoliko korisnih interaktivnih alata poput tzv. Simptom checkera ili Halo doktora. Simptom checker, kao sastavni dio Ordinacije.hr, omogućuje da prema simptomima otkrijete moguću bolest koja vas muči. Halo doktor uz pomoć najbogatijeg medicinskog adresara omogućuje da kontaktirate s najboljim liječnicima i zdravstvenim ustanovama u zemlji.
I ljetni kampovi za djecu
Ove je godine, u skladu s urbanim trendovima, pokrenuta i GoOUT škola trčanja i nordijskog hodanja, koja već sada ima nekoliko stotina polaznika. U sklopu GoOUTA organizirano je i nekoliko vrlo posjećenih utrka. Večernji odnedavno organizira i edukativne radionice za djecu poznate pod imenom Fora radionice, ali i ljetne kampove za djecu i odrasle. Večernjakovu edukativnu izložbu za djecu “Volim matematiku” posjetilo je više od 30.000 ljudi.
Poslovni dnevnik i ove je godine imao nekoliko uspješnih poslovnih konferencija, primjerice Upravljanje i gospodarenje otpadom, organizirao je velik broj edukacija za male i srednje poduzetnike u sklopu Poslovnog uzleta, a organizator je i prestižne nagrade za najuspješnije poslovne subjekte. Samo u svibnju Večernji je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog organizirao koncert dječjih zborova te klapski koncert. Oba su bila rasprodana. Na Bundeku je organizirana biciklijada s više od 2000 biciklista i više od deset tisuća posjetitelja. Svi ti i slični brojni projekti Večernjem osiguravaju nove izvore prihoda, korisnicima kvalitetne, edukativne i zabavne sadržaje, a poslovnim partnerima pristup željenim ciljanim skupinama.
Pomoć školama, vrtićima
Posebnu pozornost i dalje posvećujemo društvenoj ulozi. Večernji list nebrojeno je puta prikupljao sredstva za potrebite, opremao škole, vrtiće, bolnice i ambulante. Svojim je tekstovima senzibilizirao javnost za važne društvene teme. Posebno nam je stalo da budemo bliski sugrađanima te da pomažemo rješavati svakodnevne životne probleme. Samo u posljednjih godinu dana organizirali smo 17 tribina na kojima su građani iznosili svoje probleme predstavnicima lokalne samouprave. Osim toga, i dalje njegujemo projekte poput Osobe godine kako bismo nagradili ljude koji se ističu talentom, djelima i izvrsnošću te koji pridonose napretku sredine u kojoj žive i rade.
Večernji svake godine bira sportske laureate, dijeli prestižnu književnu nagradu za kratku priču, a ove je godine sa svojim partnerima podijelio i više od 1,7 milijuna kuna stipendija najboljim srednjoškolcima.
Temeljni izazov za medije, pa tako i Večernji list, jest postizanje ravnoteže između ekonomski održivog poslovanja s jedne strane i uloge čuvara demokracije i slobode medija s druge strane. S istom su dilemom suočeni i korisnici, koji su sve manje pasivni promatrači, a sve više aktivni sudionici medijskih sadržaja. Tradicionalni poslovni modeli više ne osiguravaju rast, a stvaranje novih poslovnih modela zahtijeva transformaciju. Ključ uspješne transformacije poboljšanje je korisničkog iskustva i stavljanje potrošača u prvi plan. Tehnologija mijenja navike konzumenata medijskih sadržaja, a samim time i zahtjeve oglašivača. Današnji i budući kupci odrastaju u nekom novom okružju, prate medije na neki drugi način, navikli su na brz i lak pristup informacijama. Večernji list prati svjetske trendove transformacije pod snažnim utjecajem novih tehnologija i interneta te radi na konvergenciji svojih platformi uz koju neizbježno ide i konvergencija marketinških modela. To sa sobom nosi promjenu u pristupu, prenošenju i obradi informacija, načinu oglašavanja, prikupljanju i analizi podataka te, u konačnici, u komunikaciji s publikom i oglašivačima.
