Za 240 tona istrošenih i uskladištenih gorivih elemenata iz nuklearne elektrane u Krškom (NEK) Slovenija je počela tražiti partnera u Ruskoj Federaciji, koji bi taj otpad bio spreman pohraniti.
Drnovšekova je vlada ishodište za taj posao već prihvatila i svoga ministra za okoliš mr. Janeza Kopača ovlastila da počne razgovore s ruskim partnerima. Premda je NEK hrvatsko-slovenski objekt, za tamo nastali radioaktivni otpad Slovenija je, prema Konvenciji o sigurnom postupanju s istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom, dužna skrbiti za takav otpad iz NEK. Ona je stoga zainteresirana za razgovore s ruskom stranom, ističu u Ljubljani, te će biti potrebno sklopiti međudržavni ugovor koji bi jamčio preuzimanje cjelokupne količine istrošenih gorivih elemenata za cijelo razdoblje rada NEK.
Na taj način Slovenija i Hrvatska izbjegavaju traženje lokacije za taj otpad na svom ozemlju i neugodno suočavanje sa svojim državljanima, koji su u svim dosadašnjim pokušajima da se odredi lokacija za gradnju takva skladišta odbijali. Od do sada prikupljenih i u NEK-u pohranjenih 240 tona istrošenih gorivih elemenata za transport je pripremljeno 200 tona. Računa se da će tijekom cijelog 40-godišnjeg rada NEK-a nastati oko 500 tona takvoga otpada. U nacrtu razgradnje iz 1996. godine među troškovima razgradnje najveći se dio, od 450 milijuna dolara, odnosi na gradnju odlagališta za istrošeno radioaktivno gorivo. Sve te troškove Hrvatska će, prema u prosincu potpisanu ugovoru o NEK-u, sa Slovenijom dijeliti u jednakom omjeru.
LJUBLJANA Vlado Zagorac
