"Dohaja z babinoga kota", rekli bi stariji Međimurci kad bi u daljini ugledali sumnjive oblake. Primjerice proteklih dana, kad je Boris harao Europom. Babin ili bablji kut je znak da dolazi nevrijeme praćeno tučom ili olujnim vjetrom, objašnjava mr. sc. Siniša Golub koji je napisao i objavio knjigu "Eli kaj, eli nikaj" s oko 400 kajkavskih frazema od četiri riječi koje koriste stanovnici na sjeveru Hrvatske, od Međimurja preko Podravine do Zagorja.
– Čudno je to mjesto bablji kut. Nema čvrstu geografsku koordinatu, svatko ga tumači proizvoljno i u skladu sa svojom pozicijom u datom trenutku, čini se fluidnim i nestabilnim, ali svi se kajkavci slažu u jednom: bablji kut postoji – napominje Golub, inače ravnatelj Međimurske prirode, javne ustanove za zaštitu prirode.
Kao u Gruntovčanima
U zanimljivoj knjizi može se doznati da vam, kad vas netko upita: "Japa ti je staklar", zapravo želi dati do znanja da mu zaklanjate pogled. "Jo se rajši sfondam", rečenica je koju je Drašu iliti Dudeku rekla Regica u kultnim "Gruntovčanima", poručivši da bi radije digla ruku na sebe. Frazem je to, tumači Golub, kojim se izražava krajnji očaj, trenutak u životu kad su iscrpljene sve mogućnosti. No on se katkad koristi i kao pošalica. Kad je netko "vrago z torbe opal" znači da je nestašan, obično se pritom misli na djecu, a rjeđe na odrasle. Za odrasle se češće veli "ti si ves vražji!" ili "dosaden i vrogu i marku".
– Riječ je o osobi koja već ima izgrađenu reputaciju dosadnjakovića, za koju svi poznanici znaju da nekom temom, idejom ili općom pojavom naprosto dosađuje drugim ljudima – ističe autor.
POVEZANI ČLANCI:
Đuro Mikulec zvani Besni iz "Gruntovčana" takvomu bi rekao: "Kobila ti lampu vgrizla!" Onome koji "za svoju rit gledi" najvažnije je da je njemu dobro, a ako djetetu kažete: "Nej drkati po dvorišču", želi mu se poručiti da prestane jurcati po dvorištu. "Visoki je v mesecu" znači da plaća ide kraju ili je već potrošena. "Još sam nutri nosila", kazala je žena kojoj plaća nije bila dovoljna za kredit, pa je banci ili poslodavcu nosila novac iz ušteđevine. Danas se taj frazem koristi kad se želi reći da su primanja premala u odnosu na troškove života. Druga je krajnost kad nekoga tko izigrava baju i razbacuje se novcem pitate: "Ti na penezima spiš?" Mnogi su se našli u situaciji i da kažu "hitili smo peneze fkrej" jer im je propao neki posao. "Nek bo kak bo", izraz je pomirenosti s onime što slijedi, pojašnjava Golub, koji je knjigu nazvao po frazemu koju je koristila njegova prabaka Terezija Zemljić (1907. – 2000.), kad bi je netko od ukućana upitao što će večerati. Prabaka je, pojašnjava u predgovoru Golub, preživjela tri rata, smrt supruga i djece.
– Kao rođeni Međimurec i kajkavac shvatio sam da postoji silno mnoštvo umotvorina koje u svega četiri riječi sažimlju cijeli svemir značenja – ističe autor i dodaje kako zabilježeni frazemi spadaju među najčešće, gotovo svakodnevno izgovarane u Međimurju, Podravini i šire. Oni su, veli, dio općeg jezičnog znanja i bogatstva koje svakim danom uzmiče pred navalom anglizama. Ne treba se, smatra, toga užasavati, jer i današnji kajkavski jezik sadrži natruhe germanizama, pa ipak nije izumro. Golub iznosi i zanimljivost o umjetnoj inteligenciji, koja, primijetio je, ne prepoznaje većinu kajkavskih frazema, pa u šali povlači paralelu s jezikom američkih domorodaca iz plemena Navaho koji se u Drugom svjetskom ratu koristio kao tajni kod koji Japanci nikako nisu uspijevali dešifrirati.
Tko je Manda? 'Ko bi ga znal
U knjizi koju je uredila Srebrenka Peregrin, tiskanoj u nakladi tvrtke Murania Mamut, navedeni su i frazemi "lalofka mu se raskapčila", odnosno, u prijevodu, vilica će mu se iščašiti, koja se koristi za one koji su precijenili svoje realne mogućnosti, "na nikaj bu došel", kad netko srlja prema propasti, "hrmbati po cele dneve" ili teško raditi po cijele dane, a kad je nešto jako kiselo, kaže se: "Čobe mi skup vleče". Kad se netko osjeti zapostavljenim ili izostavljenim, pita: "mene je pes poscal", kao da se pas po njemu pomokrio, pa ga se izbjegava. Ima tu i dobrosusjedskog podbadanja, pa se za nekoga tko nešto ne razumije veli: "Tak si kak Mađar", zbog stereotipa da Mađarima ne idu strani jezici... Kad se nekog želi pohvaliti, veli se "dimo boš se oženijo", kao, predobar je da bi se iselio nakon ženidbe ili udaje, a kad je netko zločest, može mu se reći: "Hmajuge ti idu vun". Kad je netko daleko dogurao, kaže se: "Kam se tijam dospel!?" A kad nešto jako dugo traje, traje "još od Mande Kukole". A tko je bila Manda? 'Ko bi ga znal...
>> VIDEO Mađarski gradovi uz Dunav bore se s poplavama
