Ljudi koji su sada u prijevremenoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža primaju 67,91 kunu mirovine – u prosjeku im je mirovina oko 2430 kuna. Za tu su mirovinu radili 35 godina i deset mjeseci, najviše od svih ostalih kategorija umirovljenika ne računa li se petina onih koji imaju 40 i više godina staža! Osobama koje se nalaze u starosnoj mirovini, koja se stječe s propisanom dobi (65 godina za muškarce, a za žene 62 godine u 2018.) jedna godina staža vrijedi 80,89 kuna i njihov je radni staž četiri godine kraći. Opravdanje za penalizaciju pronalazi se u tome što su mlađi korisnici prijevremenih mirovina skuplji za državu jer im se mirovina mora isplaćivati dulje.
Rasprava do sredine listopada
Po novome, kazne za prijevremeni odlazak u mirovinu (pet godina prije navršenja dobi za starosnu, uz uvjet od 35 godina staža) bit će oko 4 posto po godini, odnosno 20 posto za pet godina, zbog čega Hrvatska stranka umirovljenika izlazi s prijedlogom da se navršenjem određenih godina života, bilo to 65, 67 ili 70 godina, penalizacija ukine.
– Velika je nepravda ta doživotna kazna! I najteži kriminalci kad odgule pola kazne idu na slobodu – komentira Željko Šemper, glavni financijaš Hrvatske stranke umirovljenika. Posebno se to odnosi na ljude koji imaju puno staža, ali ne dovoljno da bi ušli u kategoriju dugogodišnjih osiguranika.
– Često oko 70. godine umre jedan od bračnih partnera, a zbog katastrofalnih odredbi izračuna obiteljskih mirovina, preživjeli partner pada u siromaštvo – kaže Šemper. Obiteljske mirovine iznose oko 1940 kuna. Javna rasprava o mirovinskim zakonima trajat će do sredine listopada, a osim dosta spominjanih promjena vezanih uz radni vijek, drugi stup i penalizaciju, u prijedlozima su i neke novosti koje se tiču korisnika invalidskih mirovina te osoba narušena zdravlja.
Prema prijedlogu, proširuje se krug osoba s invalidnošću i na skupine bolesnika koje su bile nepravedno zakinute. To su osobe koje boluju od srodne bolesti reumatoidnog artritisa, odnosno od drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantnog spondilitisa, psorijatičnog artritisa, seronegativnog artritisa, sistemskog eritemskog lupusa, sklerodermije i polimiozitisa/dermatomiozitisa) te na gluhoslijepe osobe.
VIDEO Silvano Hrelja o mirovinskoj reformi
Po važećem zakonu, staž osiguranja s povećanim trajanjem od 15 mjeseci za odrađenih 12 mjeseci računa se osobama s invalidnošću: slijepim osobama, osobama oboljelim od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljelima od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, gluhim osobama te osobama kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica. Svojstvo osiguranika osobe s invalidnošću utvrđuje se rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Granica za rehabilitaciju
Budući da produljuje radni vijek za uvjetno rečeno zdrave osobe, država će povećati i dobnu granicu s 53 na 55 godina do koje radnici kojima je utvrđena smanjena radna sposobnost imaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju, tijekom koje radnici primaju naknadu u visini invalidske mirovine. Država se obvezala da će uz mirovinsko osiguravajuće društvo, koje će se baviti isplatama mirovina drugog i trećeg stupa, osnovati i državno društvo za dokup mirovine preko kojega će tvrtke moći isplaćivati doživotne otpremnine prijevremeno otpuštenim radnicima. Sličan princip rada imalo je propalo Royal osiguranje, preko kojega su tvrtke dokupljivale staž svojim radnicima, a sad je država preuzela obvezu isplate njihovih doživotnih mirovina.
Pogledajte video rasprave Andreja Plenkovića i Davora Bernardića u Saboru:
To human potez i to je u redu , problem je jedino u tome što će Hrvati masovno oboliti od artrtisa a javit će se i bolesnici drugih bolesti i tražiti jednakost.