– Povjerenstvo je izradilo kriterije i idući će ih tjedan uputiti Ministarstvu znanosti i obrazovanja da raspiše javni natječaj za formiranje nove ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu. Kriteriji su jako strogi i na njih se ne može javiti baš bilo tko – rekao je jučer predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak na tribini “Ima li nade za nastavu povijesti?” koju je organizirala Documenta.
Podsjetio je da su problemi s implementacijom Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije počeli još u Milanovićevoj Vladi pa se nastavili i pogoršali u prošloj Vladi gdje se Povjerenstvo posve ignoriralo te nije održan nijedan sastanak ni s ondašnjim ministrom ni s premijerom.
– Što se tiče nove Vlade, imali smo samo jedan sastanak s ministrom, na tom sam sastanku bio samo ja, no do premijera još nismo stigli. Još sam na čelu Povjerenstva i ono funkcionira, ali ne zato što nas je netko potvrdio, već zato što nas nitko nije razriješio.
Ministrov je stav da najprije premijer treba odlučiti hoće li nas potvrditi. Sad se na provedbi Strategije ne događa ništa, a na dijelu reforme o povijesti ne događa se apsolutno ništa. Sve je zaustavljeno. Ne vjerujem da će biti išta bolje. Imam dojam da se od svega želi odustati.
No, iako je proces obrazovne reforme zaustavljen, ništa nas ne priječi da svatko od nas u svom okruženju radi i provodi reformu onako odozdo, kako bismo došli do poboljšanja. Mi reformu možemo početi provoditi i bez blagoslova odozgo.
Ne smijemo odustati – poručio je Budak. Premda dosta nastavnika već provodi ono što su usvojili sudjelujući u izradi reforme, postoje i oni koji ne žele promjene.
– Kurikularna reforma zanimala je malo ljudi u obrazovnom sustavu. U zbornici se nije razgovaralo o sadržaju reforme, nego o političkim pozicijama onih koji su je pisali. A prosječnom učitelju najlakše je čekati mirovinu, i to tako da se ništa ne mijenja – kaže osnovnoškolski profesor povijesti Igor Despot, a njegov kolega Goran Đurđević dodaje da većina nastavnika ne zna tko su autori knjiga iz povijesti i što u njima piše, ali znaju nakladnike.
...jer mi imamo Plenum! A tko ima Plenum, može što hoće. Pa i ignorirati državu i njezine zakone.