Italija ima najstrože protuepidemijske mjere u Europskoj uniji, prema indeksu strogosti koji objavljuje Sveučilište Oxford. Italija na ljestvici do sto ima indeks 71, na drugom je mjestu Francuska sa 66, a na trećem Austrija s 59.
Najlabavije mjere imaju Mađarska i Švedska, s indeksom 19.
Gdje je Hrvatska?
Iako se prema gunđanju prosvjednika čini da smo negdje pri vrhu, činjenica je da je Hrvatska na popisu država EU koje su dostavile podatke na 19 mjestu, s indeksom 35. A pojavio se i novi soj omikron s 32 mutacije na koji će države morati također reagirati, a prve informacije zasad nisu ohrabrujuće.
Najbolja situacija na Cipru Strože mjere od nas imaju svi osim Slovačke, Finske i Švedske. Danska je pet mjesta iznad Hrvatske s indeksom strogosti 44. Prema kumulativnim podacima o broju umrlih na milijun stanovnika od početka pandemije, najporazniji rezultat, prema analizi Sveučilišta Johns Hopkins, ima Bugarska, 4044 umrlih na milijun stanovnika.
Slijede Mađarska s 3498, Češka s 3032, Rumunjska s 2918 i Hrvatska na petom mjestu s 2589. Na dnu te crne liste je Finska s 234, Danska s 490 i Cipar sa 659. Prema sedmodnevnom broju preminulih zaraženih osoba Bugarska je također prva s 18,7 umrlih na milijun, a na drugom je mjestu Hrvatska s 15,9. Najbolja je situacija na Cipru, u Španjolskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Francuskoj i Italiji. Bugarska, Latvija i Hrvatska najgore su prema dozama cjepiva raspoređenima na stotinu stanovnika, a najbolju procijepljenost ima Malta.
Luka Čičin-Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u njemačkom Braunschweigu, kaže da strogoća mjera i broj mrtvih mogu korelirati na razne načine. Važnije je, smatra, pitanje kad su te mjere stupile na snagu.
– S jedne strane, vidimo da je u zemljama koje su dosljedno poduzimale adekvatne mjere čim bi brojevi inficiranih krenuli prema gore, npr. na Novom Zelandu, u Kini ili Koreji, broj mrtvih bio i ostao vrlo nizak. S druge strane, vidimo da su neke zemlje, koje bi krenule s vrlo strogim mjerama tek kada je broj zaraženih već bio jako visok, a u koje se ubrajaju na primjer Austrija, Njemačka ili Hrvatska, imale i puno mrtvih i stroge mjere. Očito je da situacija nije ista, iako će poneki prepredeni manipulatori tvrditi da je iskustvo ovih potonjih dokaz da mjere ne djeluju. Puno je bitnije pitanje kada su stroge mjere uvedene. Je li se to dogodilo dok je incidencija bila negdje na stotinjak inficiranih tjedno na milijun stanovnika ili kad su te brojke bile stoput veće? Situaciju dodatno komplicira to što su iste zemlje drukčije reagirale u raznim valovima. U prvom valu su i Njemačka i Hrvatska uvele vrlo stroge mjere vrlo rano, a broj mrtvih je bio nizak. U drugom valu uvedene su stroge mjere, ali prekasno, pa je broj mrtvih bio visok. U četvrtome je mutirani virus zarazniji i brže se širi, a mjere su uvedene puno prekasno jer su se političari uzdali u cjepivo, a zemlje nisu dosegnule stopu procijepljenosti koja je potrebna za usporavanje virusa – smatra Čičin-Šain.
U Njemačkoj su, napominje, službe posve podbacile s reakcijama na epidemiološku situaciju jer je došlo do vakuuma odgovornosti zadnjih dva mjeseca zbog dogovora o koalicijama, a CDU kao stranka na vlasti bila je tek vršitelj dužnost i nije poduzimala potrebne mjere dok se stvari posve nisu otele kontroli.
COVID potvrde na radnom mjestu tek sada se uvode, a na učinak će trebati pričekati neko vrijeme. U Hrvatskoj se stvari isto mijenjaju, ali nije jasno je li to dovoljno brzo s obzirom na visok postotak pozitivnih na testiranjima – ističe Čičin-Šain.
Molekularni biolog Nenad Ban ističe da postoji vrlo jasna poveznica između stope društvenih kontakata i širenja bolesti.
Danska oprezna
– Tako su se na primjer distanciranje i karantena koristili već u 14. stoljeću kada se Europom širila kuga, a vjerojatno i mnogo ranije. Dakle, mjere društvenog distanciranja i preporuke da se koriste maske bez sumnje će pomoći i smanjiti širenje virusa, broj oboljelih i umrlih, no samo budu li se ljudi pridržavali preporuka i zakonski propisanih mjera. To se moglo vidjeti i iz statistika smrtnosti od COVID-19 kada su se usporedile zemlje slične geografske lokacije i ekonomske baze prije nego što je cijepljenje bilo dostupno. Švedska ima tri do pet puta veću smrtnost od COVID-19 nego na primjer Norveška, Danska ili Finska, zemlje koje su se opreznije odnosile s pandemijom. Cijepljenje ima sličan efekt i smanjuje mogućnost da se bolest prenese. Čak i u slučaju kad cijepljenje ne zaštiti osobu od toga da se zarazi koronavirusom, cijepljene osobe uglavnom imaju mnogo blaže simptome nego što je slučaj s osobama koje nemaju nikakav imunitet – ističe Ban.
Zašto vam Švedska nije uzor???