Kako će se učinkovitost mjeriti u školskim ustanovama? Nisu jednaki uvjeti rada u školi u kojoj se upisuju najbolji učenici osnovnih škola i učenici skromnijih ocjena. Tko može mjeriti učinkovitost nastavnika različitih struka? U školama često radi jedan nastavnik jedne struke, na primjer tko će mjeriti učinkovitost nastavnika matematike, koji kriterij će se tu moći primijeniti, je li taj nastavnik učinkovit ako su svi ocijenjeni odličnom ocjenom? Pitanja su to koja je u javnom savjetovanju o Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada javnih službenika postavio Dario Malogorski. Dosad je pristiglo više od 60 primjedbi i prijedloga, a velik broj njih odnosi se na sumnje u neobjektivnost pri ocjenjivanju.
Ocjenjivanje javnih i državnih službenika trebalo bi početi početkom iduće godine, prve ocjene dobili bi 2026., one najuspješnije čekala bi povišica, a one s ocjenom “ne zadovoljava” – otkaz. Izvješće i prijedlog ocjene razmatralo bi posebno povjerenstvo koje bi dalo i konačan prijedlog ocjene. ”Ocjenjivanje državnih službenika nikako ne bi smjele provoditi nadređene osobe pogotovo u sustavima u kojima i zapošljavanje provodi ta ista nadređena osoba i u kojima sistem zapošljavanja nije 100 posto transparentan. Ocjenjivanje državnih službenika trebali bi provoditi isključivo klijenti, odnosno korisnici njihovih usluga”, jedan je od komentara. Neki se boje da je cilj uvođenja ocjenjivanja zapravo stvaranje sustava kontrole i podčinjavanja u ustanovama kako bi se spriječilo kritičko i kreativno razmišljanje.
”Radna mjesta jako se razlikuju po svojim specifičnostima i ovakav nacrt ocjenjivanja, koji je nedorečen i nespecificiran za pojedina radna mjesta, daje puno mogućnosti manipulacije pri ocjenjivanju. Zanimljivo bi bilo vidjeti ocjenjivanje nastavnika matematike i fizike u školama. Kako god da rade, ne smiju dobiti ocjenu ‘ne zadovoljava’ jer ih nema tko zamijeniti”, smatra jedan od sudionika u e-Savjetovanju. Uredba o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u javnim službama, koja je na e-Savjetovanju do 28. rujna, koja se, uz ostale, odnosi i na prosvjetne djelatnike i liječnike, izazvala je više interesa od one za državne službenike. Dio sindikata već priprema ustavnu tužbu zbog nekih, prema njihovu mišljenju, spornih i diskriminatornih odredbi. Pitanje je, na primjer, kako će ravnatelji ocjenjivati svoje članove obitelji ili prijatelje koji su zaposleni u istoj školi? Kako će šef u bolnici ocijeniti one s kojima svaki dan pije kavu, a kako one s kojima nije u dobrim odnosima? U sindikatu KBC-a Zagreb smatraju da kako bi bilo realno da i neposredno podređeni zaposlenik u anonimnoj anketi ocjenjuje rad neposredno nadređenog zaposlenika radi pravedne distribucije moći i garancije objektivnosti rada.
Neki se sindikalisti protive uvođenju ocjenjivanja službenika i namještenika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja te u sustavu socijalne skrbi jer je riječ o specifičnim javnim djelatnostima u kojima se kvantiteta i kvaliteta rada teško može mjeriti nekim općim i posebnim kriterijem ocjenjivanja. Postupak ocjenjivanja bit će, smatraju, složen i teško provediv, s mnogo faza i obrazaca koje treba popuniti, što će dovesti do povećanja administrativnog opterećenja. Jedna od češćih primjedbi odnosi se na prijedlog da samo pet posto službenika može dobiti najbolju ocjenu. “Takav sustav stvara umjetne granice, bez obzira na stvarne performanse djelatnika, te može demotivirati one koji rade iznimno dobro, ali ne uspijevaju ući u taj postotak. Idealno, sustav ocjenjivanja i nagrađivanja trebao bi biti temeljen na individualnim postignućima i profesionalnom rastu, a ne na unaprijed definiranim kvotama. Ako više djelatnika zaslužuje visoke ocjene na temelju svojih rezultata, trebali bi imati mogućnost da dobiju te ocjene i odgovarajuće beneficije”, jedna je od primjedbi.
POVEZANI ČLANCI:
GALERIJA Nik Titanik izložio karikature slavnih Hrvata: Milanović se nije prestajao smijati
