Jeste li se prošetali gradom, pitamo povjerenika EU za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključivanje Lászla Andora na početku razgovora. Ne, tek sam stigao u Zagreb, kaže dok prelistava dokumente. No bio sam prije, grad je prekrasan i nadam se da ću poslije imati vremena za šetnju – rekao je Mađar Andor, poznat kao najveći ljevičar u Europskoj komisiji i šire.
– Pritom ćete susresti mnoge mlade koji su završili školovanje. Znate li da je, statistički, svaki drugi na ulici nezaposlen? Brojke svrstavaju Hrvatsku na kritično treće mjesto po nezaposlenosti mladih, iza Španjolske i Grčke.
Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj je alarmantna – zabrinuto odgovara.
No to nije samo problem u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi, uz nekoliko iznimaka.
Točno, u nekim državama, poput Austrije, Njemačke, Luksemburga ili Nizozemske stopa je, bez obzira na krizu, relativno niska. Europa se polarizirala i kad je riječ o nezaposlenosti mladih i drugih socijalnih pitanja pa je naš cilj prenijeti dobre modele funkcioniranja i prakse u ostale države. Ostane li ovako, ne smanji li se broj nezaposlenih, prijeti rizik da svi ti mladi bez posla prestanu vrijediti na tržištu rada, izgube vještine i znanja, da odu iz države. Nezaposlenost drastično mijenja demografsku sliku, mladi kasnije odlaze od kuće, kasnije osnivaju obitelj jer su bez prihoda i mjesta za život.
Što učiniti?
Odgovor dijelom leži u reformi tržišta rada jer su neke skupine zaštićene, a druge osuđene na honorarne ili loše plaćene poslove.
Baš dok razgovaramo sindikati prosvjeduju zbog izmjena Zakona o radu.
Dajmo malo vremena da tržište postane dinamičnije, da se vide rezultati. Ali, ističem, ključ pri donošenju bilo koje veće reforme jest socijalni dijalog.
Koji je ključ uspjeha Njemačke i Austrije?
Spajanje obrazovanja i prakse. U tim se zemljama tijekom školovanja stječe radno iskustvo. Njemačka ima takozvani dualni model, obrazovanje i praksa.
Kao i radnih mjesta i tvrtki. Gdje će se u Hrvatskoj obavljati praktični dio?
Da, u Njemačkoj to lakše funkcionira jer su tvrtke ravnomjerno raspoređene, a imaju i industrijsku bazu. Prilike moraju stvoriti lokalne industrijske i regionalne politike. Osim toga, ti poslovi ne moraju biti usko vezani za industriju, mogu biti u turizmu, poljoprivredi ili uslugama.
A što radi EU?
Razvili smo novi model “Jamstvo za mlade”, koji počinje od 1. siječnja 2014. i vrijedit će i u Hrvatskoj. Svaki mladi čovjek koji je završio obrazovanje ili ostao bez posla i ne može ga naći u četiri mjeseca, dobit će vladino jamstvo. Država će morati ponuditi stažiranje, praksu, posao ili školovanje s jasnim ciljem da znatno poveća šanse za posao. EU će subvencionirati program. U prve dvije godine, u tom će fondu EU biti oko šest milijardi eura. Novac će se rasporediti po državama po stupnju prioriteta. Sad se razgovara o tome, no Hrvatska će sigurno cijela biti pokrivena.
Koliko će trajati jamstvo?
Prema svemu sudeći, šest mjeseci. Ništa se ne može preko vikenda.
Kako će izgledati u praksi? Diploma ili svjedodžba je u džepu, četiri mjeseca stižu odbijenice za posao. Što onda?
Primjerice, pokupiti informacije u predstavništvu EK. One će davati smjernice prema zavodima za zapošljavanje, koji će morati ponuditi nešto posebno. Ova inicijativa zahtijeva njihovu reformu. No procedura neće biti u svakoj državi ista. Dobar je primjer Nizozemska. Tamo postoji one-stop-shop, nakon dolaska u zavod klijent dobiva isti tretman kao da je došao u banku ili liječnika.
Kako će biti u Hrvatskoj?
Radi se na tome, država mora program finalizirati u prosincu.
Kako natjerati velike uplatitelje, posebice Njemačku, koja već nerado uplaćuje u Europski socijalni fond (ESF), koji pomaže nezaposlenima, da daju novac u novi fond za mlade?
A ne, za ovaj fond žele dati novac.
Hrvatskoj je iz ESF-a dodijeljeno 60 milijuna eura. Da sam nezaposlena, kako bih mogla do novca?
Socijalni fond je dio kohezijskog fonda.
I za njega opet odgovara Hrvatska i ministarstva koja raspisuju natječaje?
Da, to ne može učiniti Bruxelles. Novac će stiže preko kompanija, socijalnih partnera, škola, nevladinih organizacija... Nije riječ o pomoći nezaposlenima, nego o investicijskom fondu, instrumentu politike zapošljavanja, pomoći u strukturalnim reformama, modernizaciji, primjerice, za informatičku izobrazbu ili pri mirovinskim reformama. Država mora odrediti prioritete. Od tog fonda u EU svake godine 10 milijuna ljudi ima izravnu korist. Korist će imati i deseci tisuća u Hrvatskoj.
>> EK će financirati prekvalifikaciju hrvatskih špeditera
