Šezdeset jedan od sto zaposlenih Hrvata u dobi do 24 godine radio je lani na određeno, objavio je europski statistički ured Eurostat.
Hrvatska se s takvim udjelom privremenih ugovora među mladima našla među šest najnesigurnijih članica Europske unije.
Lideri privremenih ugovora su Španjolska i Slovenija s više od 70 posto mladih koji rade na određeno, a slijede ih Posljska, Portugal, Italija i Hrvatska, gdje se između 60 i 70 posto mladih zapošljava na određeno.
U Europskoj uniji lani je preko privremenih ugovora radilo 27 milijuna radnika, a proteklih 15 godina udio tog rada varirao je između 13 i 14,5 posto u ukupnoj zaposlenosti, a zastupljeniji je među ženama i općenito kod mladih ljudi. Gleda li se ukupna zaposlenost, više od jednog privremenog radnika na četiri zaposlena imaju Španjolska (27%) i Poljska (26%), dok u Portugalu, Nizozemskoj i Hrvatskoj na pet zaposlenih jedan radi privremeno.
Na drugoj su strani Rumunjska i Litva gdje je udio privremenih ugovora manji od 2 posto. Nesigurnih oblika rada nije pošteđena ni generacija starija od 55 godina – u Poljskoj je takvih 16%, Španjolskoj 12% i Hrvatskoj 11%.
To je samo jedan od problema što se tiče demografske obnove. No brisleski ćato Plenović ne mari za nju.