Analiza kazni

Lani prijavljeno najmanje silovanja od 2000. godine

Na Trgu kralja Tomislava održan prosvjed "Pravda za djevojčice"
Foto: Igor Kralj/Pixsell
1/22
23.10.2019.
u 09:36

Na zatvor su za spolne delikte lani osuđene 44 osobe, godinu prije 43, a 2014. godine 70 osoba

Opći je dojam da je kaznena politika općenito blaga, pa je i subotnji prosvjed “Pravda za djevojčicu” održan pod geslom “nekažnjavanje zločina je zločin” te je jedan od zahtjeva bio da se što prije usvoje predložene izmjene Kaznenog zakona po kojima bi i “spolni odnošaj bez pristanka” bilo silovanje s tim da bi se donji prag predviđene kazne povisio sa šest mjeseci na godinu zatvora. Spolni odnos uz primjenu sile ili prijetnje ubuduće bi se kažnjavao umjesto 1-10 godina zatvora s najmanje tri godine, kao i za teške oblike tih kaznenih djela.

I predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović nedavno je govorila o preblagim kaznama. Kritičari “blagog kažnjavanja” tvrde da ono, osobito kad je riječ o seksualnim deliktima, dovodi do velikih “tamnih brojki” tih zločina, odnosno prešućivanja od žrtava, uza sve druge faktore koji utječu na neprijavljivanje, kao što su još uvijek stigmatizirajući efekti za žrtvu, neosviještenost, neučinkovitost i sporost pravosuđa.

Činjenica je kako su i u zakonodavstvu i u sudskoj praksi baš kad je riječ o seksualnim deliktima u protekla dva desetljeća učinjeni znatni pomaci, tako da se kažnjavaju različita seksualna ponašanja koja su nekoć prolazila nekažnjeno. Vjerojatno najveći pomak je sa silovanjem u braku, s tim da je od 2013. silovanje bliske osobe teže kazneno djelo koje se strože kažnjava. Kazne za seksualne delikte pooštravane su 2000., 2003., 2006. te 2013. godine.

VIDEO Prosvjed protiv nasilja u Splitu

Lani samo 54 kazne iznad pet godina

Što se tiče opće kaznene politike, prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupan broj zatvorskih kazni u proteklom se desetljeću kretao od 4831 zatvorske kazne izrečene 2009. do nikad manje nego lani – 2008 kazni zatvora, što je i u postotku najmanji udio tih kazni na godišnjoj razini od 16,9%, dok su zatvorske kazne imale najveći udio 2014. od 25%. Dok su lani izrečene 54 kazne zatvora iznad pet godina, 2009. bilo ih je 136, zatim lani 199 od dvije do pet godina, a 2010. čak 702. Najmanja promjena dogodila se kod izricanja kazni od šest do 12 mjeseci zatvora, kojih je lani izrečeno 1183, a najviše ih je bilo izrečeno – 1387 u 2009. godini.

Međutim, drastično je smanjen i broj kazni do šest mjeseci zatvora (od 1776 na lanjskih 237) i novčanih kazni (od 1941 do lani samo 89), dok je sudska opomena kao najblaža kaznena sankcija nestala iz uporabe tako da lani nije izrečena ni jedna, preklani dvije, godinu prije sedam, dok ih je nekoć izricano više od sto. Broj uvjetnih osuda je prepolovljen te ih je lani izrečeno 9656 ili 81,3%, što je za 10% veći udio nego 2009.

Promjene su uočljive u statistikama osobito od 2014. godine, što treba pripisati tomu što je posjedovanje droge za osobne potrebe postalo prekršaj. Posljedica toga je da se i broj zatvorenika drastično smanjio tako da više nemamo problem prenapučenosti zatvora kao nekoć kad je bilo i više od pet tisuća zatvorenika, a danas dvije tisuće manje. Lani je osuđeno 11.866 osoba, što je manje nego ikad (2007. osuđeno ih je 24.442).

Dakle, što se opće kaznene politike tiče, možemo rezimirati kako suci sve manje kažnjavaju bezuvjetnim zatvorskim kaznama te su one u sve kraćem vremenskom trajanju. Što ne mora biti loše, štoviše, u stručnim se radovima sve više provlači stav da su dugotrajne zatvorske kazne neučinkovite. Smisao kaznene politike nije u odmazdi ili barem ne isključivo, već u tome da kazne utječu na pojedince da više ne čine kazneno djelo i da sve ostale odvraćaju od činjenja kaznenih djela. Ukupan broj prijavljenih kaznenih djela u stalnom je padu i nakon “narkoreforme” 2013.

U porastu spolno uznemiravanje

U razdoblju od 2000. do 2012. u tri godine prijavljeno je više od sto silovanja, najviše 2003. čak 119, a najmanje lani 56. Taj se trend do kolovoza ove godine nastavio jer je silovanja prijavljeno manje nego u istom razdoblju lani. U razdoblju od 2000. do 2018. prijavljeno je ukupno 1616 silovanja, a od toga ih je ostalo nerazriješeno 66 ili četiri od sto prijavljenih. I broj prijavljenih spolnih odnošaja bez pristanka lani je bilo 69, a još manje godinu prije 67, dok ih je 2016. bilo 116. Broj prijavljenih bludnih radnji protekle je tri godine ujednačen (lani 108), dok ih je 2000. i 2008. bilo 248. Broj prijava spolnog uznemiravanja u porastu je od preklani s 26 na lanjskih 49.

Ukupan broj osuda za zločine protiv spolne slobode (spolni odnošaj bez pristanka, silovanje, bludne radnje, spolno uznemiravanje, prostitucija) lani je bilo 98, godinu prije 92, pa 142, 125 i 153 u 2014. Optužbe za teže delikte u pravilu se okončaju i osudom. Proteklih pet godina stabilan je broj i visina zatvorskih kazni, što znači da suci drže ujednačene standarde kažnjavanja. Najviše se izriču uvjetne osude, lani 54 (prije 49, 88, 66 i 78).

Do šest mjeseci zatvora lani je izrečeno pet kazni, pa povećanje minimuma na godinu zatvora neće pogoditi puno počinitelja. Lani je najviše kazni izrečeno, i to 12, u rasponu od tri do pet godina zatvora. U pet godina bilo je 56 oslobađajućih presuda. Na zatvor su lani osuđene 44 osobe, godinu prije 43, pa 50, 56 i 70 osoba. Za spolni odnošaj bez pristanka lani je osuđeno 18 osoba (prije 11, 23, 13 i 7) te šest uvjetno (3, 14, 6 i 3). Za silovanje 27 osoba (28, 38, 34 i 52) uglavnom na zatvorske kazne. Od 2009. prijavljeno je 737 silovanja, razriješeno 709, a na zatvor su zasad osuđene 464 osobe, 62 za spolni odnošaj bez pristanka, i ukupno 55 uvjetnih osuda.

Za bludne radnje osuđena je lani 41 osoba (35, 62, 50, 67), a za spolno uznemiravanje proteklih pet godina izriče se po nekoliko osuda, uglavnom uvjetnih. Povećanje minimuma kazne za silovatelje koji primjenjuju silu ili prijetnju na tri godine zatvora znači da se više neće moći izricati ni djelomična uvjetna osuda. 

VIDEO Tisuće građana prosvjedovale u Zagrebu zbog nekažnjavanja zločinaca

Ključne riječi

Komentara 19

DU
Deleted user
09:43 23.10.2019.

Šta ćemo sa onim ženama i djecom koja su silovana u domovinskom ratu od strane velikosrba i komšija a kojima se uopće ne sudi? Jesu li one manje važne od ovih danas? Zanimalo bi me mišljenje Jelene Veljače i Radee Borić o tome , pošto se uporno nameću javnosti kao borci za ljudska prava.

Avatar southman
southman
09:48 23.10.2019.

" U porastu spolno uznemiravanje " !? Pa naravno kad se kao takvo kvalificira i najobičnija pohvala nečijem izgledu ! Pogotovo ukoliko dolazi od strane bijelog heteroseksualnog muškarca.

ZO
zoranos
10:00 23.10.2019.

Živimo u vremenima kada se ministri zdravstva moraju javno ispričavati jer su dali kompliment sestrama te kada jednog liberala i ateista Stankovića napadaju jer se usudio gošću pitati postoji li razlika između udvaranja i seksualnog uznemiravanja!!! Naravno da je tužnoo ovo oko silovanja i sve ono sa Daruvarcem, ali ako ćemo gledati statistiku puno više je pretučenih i ubijenih muškaraca. A kada to kažete onda će reći da je to zato što muškarci provociraju tučnjave i bave se kriminalom - a kod žena ne smijete nikako reći da je žena nešto isprovocirala. Gdje je tu ravnopravnost i ono da žrtva nikada nije kriva??? Živimo u vremenima jednakih i jednakijih - žene!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije