S ministrom državne imovine Mariom Banožićem razgovarali smo nakon što je Vlada utvrdila prijedlog zakona koji bi državi trebao omogućiti da konačno počne naplaćivati korištenje vrijednog turističkog zemljišta u svom vlasništvu.
Po čemu je novi zakon bolji od onog iz 2010. godine?
Novim Zakonom trajno će se riješiti imovinskopravni odnosi i vlasništvo nad neprocijenjenim građevinskim zemljištem koje je više od 20 godina na korištenju kod raznih turističkih subjekata proizašlih iz privatizacijskog postupka. Rješavanjem imovinskopravnih odnosa stvorit će se pretpostavke za efikasnije upravljanje imovinom i otvaranje novih investicijskih ciklusa, koji će imati značajan efekt na javne politike, a posebice na prihode državnog proračuna kroz izravne i neizravne prihode. Turističkog zemljišta ima ukupno 20 milijuna kvadrata, tako da računamo na iznos od preko 200 milijuna kuna.
Ministarstvo upravlja i velikim brojem stanova u vlasništvu države. Zašto ih ne date resorima koji stambeno zbrinjavaju?
Stanovi se ostvaruju po raznim osnovama, a mi ih na upravljanju imamo oko 6200. U narednom razdoblju želimo pomoći u rješavanju stambenih pitanja socijalno ugroženim građanima. Početkom rujna sa županima smo dogovorili da gradovi i općine utvrde stvaran broj stanova koje oni koriste, jer jedino oni mogu utvrditi živi li, primjerice, netko u dvorišnom stanu bez sanitarnog čvora. Želja mi je stanove u kojima žive socijalno ugroženi građani predati na korištenje jedinicama lokalne samouprave. Tako bismo im bar malo poboljšali kvalitetu života. Kada od lokalne samouprave dobijemo analizu stanova, možemo pomoći u ulaganju u tu infrastrukturu. Očekujem da ćemo kroz mjesec dana na lokalnu samoupravu prenijeti prvih 30, 40 stanova, i to regionalno disperzirano. Na sjednici Vlade u Krapini pripremili smo 12 odluka o darovanju nekretnina jedinicama lokalne samouprave, u vrijednosti od 21,4 milijuna kn. Dodijelit ćemo i četiri stana Gradu Vinkovcima za zbrinjavanje obitelji slabijeg imovinskog stanja.
U sklopu procedure za uvođenje eura najavili ste prodaju 90 tvrtki s udjelom države do 25 posto. U prvom krugu oglašeno je 30, a prodani udjeli i dionice u 10 tvrtki. Za ovih 20 nema interesa. Što će država učiniti s njima?
Do sada smo imali dva javna poziva. U kolovozu su oglašeni udjeli 30 trgovačkih društava i 10 ih je prodano za ukupno 2,6 milijuna kuna. 6. studenog objavljen je drugi poziv, za prodaju novih 30 društava. Ukupna procijenjena vrijednost udjela je 1,6 milijuna kuna. Za ostalih 30 trgovačkih društava javni poziv bit će objavljen do početka ožujka 2020. Udjele koji se ne prodaju država će i dalje prodavati putem CERP-a, no u zadnje vrijeme nam se događalo da uprava između dva natječaja proda određene nekretnine, što nije protuzakonito, ali ni tržišno normalno. Zbog toga radim na odvajanju vlasničkog od upravljačkog dijela i tu imam i podršku premijera. Jer, vlasnik je država koju predstavlja Vlada. U kontekstu društava od posebnog interesa za RH, u tijeku su aktivnosti koje se odnose na utvrđivanje kriterija za definiranje tih pravnih osoba.
Po prvi put propisat će se pregledna pravila i kriteriji za državno vlasništvo, a kao primarni cilj će se jasno definirati zadovoljenje javnog interesa. Uveli smo srednjoročne planove radi lakšega praćenja, ne samo financijskih pokazatelja, nego i onoga što s događa u sektoru, te ćemo tako moći reagirati na vrijeme. Uljanik i 3. maj nisu se dogodili za jedne ili dviju vlada, događali su se konstantno. Ako je netko kupovao socijalni mir, onda se to ne može promatrati kao tržišna osnova. Ono što se kod nas uporno događa je to da dok postoji dobit, sve je dobro, a onog trena kada se pojavi problem, e onda je država vlasnik. Ako sam ja vlasnik, postavio sam određenu upravu i od nje očekujem određeni poslovni rezultat. Na osnovu tog rezultata stvara se dobit koju ću ja kao vlasnik dalje uložiti u to ili u neka druga društva gdje očekujem da će se ubuduće zapošljavati i razvijati. Želim postaviti upravo osnovu da je država vlasnik i kod dobiti.
Zamjera vam se to što kvartalne izvještaje i poslovne planove tajite od javnosti.
Ministarstvo je implementiralo sustav unificiranog poslovnog planiranja i izvještavanja, čime je država postala informiran vlasnik. Stvorena je unificirana baza podataka o kompanijama u državnom vlasništvu koja omogućuje vlasniku uvid u poslovanje i praćenje ostvarenja planova kompanija. Ministarstvo je na svojim internet stranicama objavilo Izvješće o poslovanju pravnih osoba od posebnog interesa za RH za 2018. godinu, što znači da javnost može vidjeti izvještaje koje trgovačka društva objavljuju i nije istina da nema pravo uvida u podatke iz izvješća. Riječ je o podacima iz planova. Sva trgovačka društva koja posluju u RH, neovisno o vlasništvu, su obveznici javne objave podataka. U razgovorima s direktorima društava dobio sam negativne primjere, posebno u IT sektoru, gdje su tvrtke izgubile poslove jer su im planovi greškom izišli u javnost. Nitko od poslovnih subjekata ne traži da kažu pošto namjeravaju nešto kupiti. No, netko uporno stvara krivu atmosferu, plasira informaciju da je nešto “strogo povjerljivo”, a to nije točno. Zna se kako se klasificiraju dokumenti.
U planu su izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom po kojima više nećete tražiti adekvatne prostore za druga ministarstva. Zašto?
U situacijama kad Ministarstvo nema na raspolaganju adekvatnu nekretninu, u slučaju traženja adekvatnog prostora za drugo tijelo državne uprave ono, de facto, vrši ulogu posrednika u prometu nekretninama, što suštinski ne spada u poslove upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Ministarstvo državne imovine ne može bolje poznavati potrebe tijela koje traži poslovni prostor od njega samog.
Ministarstvo energetike opet je ugovorilo zakup skupog prostora u Zagrebtoweru. Argument je i stres koji bi zaposlenicima prouzročilo preseljenje. Je li to obrazloženje normalno?
Ne znam za parametar stresa, to nije moja struka. Razumijem se u kvadrate i znam da u ovom trenutku ministarstvu nismo mogli ponuditi prostor kakav su tražili. U budućnosti vidim dvije ili tri nekretnine koje će riješiti sadašnje probleme jer je osnovna postavka Vlade da moramo tražiti rješenje kako za pet godina, kada istekne ugovor o najmu, ne bismo opet zaključili da nemamo takav prostor.
Gdje vidite te velike nekretnine? Zagrebački Manhattan?
Nema to veze s GUP-om. U Zagrebu imate lijepih nekretnina koje imaju određene vlasničke imovinskopravne probleme. Na tome intenzivno radimo. Postoje čak i blokovi s poslovnim zgradama od kojih su vlasnici digli ruke. Razmatramo mogućnosti kupnje takvih nekretnina za potrebe državnih tijela. Tu treba doći u vlasnički odnos. Imamo iz prijašnjih razdoblja i zatvaranje nekih obveza prema državi za koje je netko do sada mislio da ih neće platiti. ‘Ajmo zatvarat te obveze.
Kakvi su rezultati u prodaji državnih nekretnina?
Do 6. prosinca od prodaje, zakupa i drugih modela uprihodovano je gotovo 330 milijuna kuna, čime je plan za 2019. premašen za 130 milijuna. Pojačali smo objavljivanje javnih poziva za kupnju nekretnina. U 2019. objavljena su 22 poziva za 346 nekretnina, a u tijeku je sklapanje 57 ugovora, ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna. Državne nekretnine d.o.o. sklopile su 89 ugovora o zakupu poslovnih prostora, vrijednosti 8,8 milijuna kuna na godišnjoj razini, što je 10 posto više u odnosu na 2018. godinu.
Izjave-floskule kao i u prethodnih 30 god. NEMA niti jednog godišnjeg popisa u tih čtvrt stoljeć. ! Dolaze i odlaze lumeni na to mjesto ali nema niti jednog realnog popisa po kontima i mjestima troška,vrijednosti čak niti šacometrijske ISKAZI nene postoje ni j+tajni a pogotovo javni ! ELementarnu zakonsku obavezu nitko nikada nije ispunio a-DRŽAVNO i briga i obaveza !? ZNA SE-šuti i blefira poput ove "izjave"