Kad su krediti za poduzetnike krenuli, kamate su bile velike, a kako bi ih se barem dio njih spustio, kroz dugotrajne pregovore s bankama uvela su se jamstva. Upravo o jamstvima i kreditima u investicijama na današnjoj NASA-i govorili su Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a te Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a.
- Sve je počelo 2016., kada su objavljeni programi za financijske instrumente Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Na raspolaganje nam je stavljeno prvotno 25 milijuna eura, što je tada bio iznimno velik novac jer veći je to bio iznos i od čitavog HAMAG-ova proračuna. Poduzetnicima smo mogli tada davati zajmove od 50 do 100 tisuća eura i to je bio hit proizvod. Do kraja programa alokacija je povećana na 90 milijuna eura, 2017. uvodimo i pojedinačna te portfeljna jamstva, a sljedeće godine širimo portfelj na zajmove i jamstva za poljoprivredu - rekao je Vrbanec pa posebno istaknuo 2020., odnosno početnu godinu pandemije, kad se HAMAG među prvima uključio u pomoć poduzetnicima.
Na raspolaganje je tada inicijalno stavljeno 95 milijuna eura, a u konačnici je plasirano 276,5 milijuna. Rezultatima su, kaže Vrbanec, zadovoljni jer između 2016. i 2023. godine isplaćeno je 545 milijuna eura zajmova, a 476 milijuna eura vrijednost je izdanih jamstava, čime su ukupno potaknute investicije od oko milijardu i pol eura. Na Vladu, kazao je predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a, već su upućena tri programa za 2024., a nastavlja se i priča ruralnog razvoja, za koji su zajmovi ponovno otvoreni.
S poslom ne staje ni HBOR, kojem je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti stiglo 250 milijuna eura za mjere i aktivnosti. Kako je pojasnio Hrvoje Čuvalo, za prijenos novca u hrvatsko gospodarstvo, definirali su četiri modela.
POVEZANI ČLANCI:
- Prvo su izravni krediti za posebne ciljne skupine u koje pripadaju početnici, mladi, žene, poduzetnici koji ulažu u posebna područja Hrvatske, ali i oni koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanju, razvoju i inovacijama. Drugo su subvencije kamatnih stopa, treće je jamstveni fond i četvrti su model fondovi rizičnog kapitala u koji pripadaju i, primjerice, start-upovi - objasnio je Čuvalo, a onda predstavio i rezultate poslovanja HBOR-a za ovu godinu.
Od 1. siječnja do prosinca 2023. podržano je više od tri tisuće projekata u iznosu od 1,5 milijardi eura, odobrena su 2.634 kredita u iznosu od 995 milijuna eura, a u odnosu na isto razdoblje lani, to je povećanje od 24 posto po broju kredita. Fokus za buduće razdoblje bit će im na projektima zelene tranzicije, one digitalne, ali i na istraživanje te razvoj.
- Zato jer su to ključni čimbenici za planirani održivi gospodarski rast. Ali ne znači to da se neće ulagati u druga područja. Jedini uvjet će biti da projekt nema negativan utjecaj na okoliš - kazao je Čuvalo.
