Četiri područja Ukrajine pod kontrolom Rusije održavaju referendume o pripajanju Rusiji. Glasovanje u pokrajinama Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižje, koje predstavljaju oko 15 posto teritorija Ukrajine, trebalo bi trajati od danas pa do utorka. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je pak Ruse da se odupru djelomičnoj mobilizaciji koju je naredio Vladimir Putin, a koja je izazvala prosvjede i egzodus iz Rusije.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
23:20 - Predsjednik Joe Biden rekao je da Sjedinjene Države nikada neće priznati ruske referendume u okupiranim dijelovima Ukrajine.
"Sjedinjene Države nikada neće priznati ukrajinski teritorij kao nešto drugo osim kao dio Ukrajine. Ruski referendumi su obmana — lažna izlika za pokušaj pripajanja dijelova Ukrajine silom u flagrantnom kršenju međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih naroda", navodi se u priopćenju.
Predsjednik je rekao da će SAD nastaviti raditi sa saveznicima kako bi "nametnuli dodatne brze i ozbiljne ekonomske troškove Rusiji".
19:20 - Rusija prema najnovijem planu planira potrošiti 34 bilijuna rubalja (600 milijardi dolara) na obrambeni i sigurnosni sektor te policiju između 2022. i 2025., rekao je Reutersu u petak izvor upoznat s planovima ministarstva financija.
Više o tome, pročitajte OVDJE
18:14 - Njemačka vlada želi sljedećih tjedana postići zajedničko stajalište na europskoj razini o tome kako postupiti s Rusima koji žele izbjeći služenje vojnog roka, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu najavio djelomičnu mobilizaciju, objavljeno je u petak u Berlinu.
"Činjenica da mnogi ruski muškarci pokušavaju izbjeći vojnu službu u Ukrajini dobar je znak", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit, dodajući da se za njih sada mora pronaći učinkovito rješenje zajedno s drugim državama članicama EU-a.
16:35 - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u petak da Moskva nikome ne prijeti nuklearnim oružjem te da otvoreni sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-om nije u interesu Rusije, izvijestile su državne novinske agencije.
"Nikome ne prijetimo nuklearnim oružjem", rekao je Rjabkov na konferenciji u petak, prenosi novinska agencija Interfax. "Kriteriji za njihovu upotrebu navedeni su u ruskoj vojnoj doktrini", dodao je.
Predsjednik Vladimir Putin ovaj je tjedan poručio Zapadu da "ne blefira" kada kaže da će upotrijebiti nuklearno oružje ako teritorijalni integritet Rusije bude ugrožen. Separatističke vlasti u četirima ukrajinskim oblastima pod kontrolom ruske vojske održavaju referendume o tome hoće li se pridružiti Rusiji.Putin je rekao da podržava ovaj potez koji čini vjerojatnijim pripojenje Rusiji tih područja koja čine 15 posto ukupnog teritorija Ukrajine.
Ruski dužnosnici, uključujući bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, rekli su da će se, nakon što se te regije pripoje Rusiji, svaki napad ukrajinskih snaga na njih smatrati napadom na Rusiju.
Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, Moskva može iskoristiti nuklearno oružje ako je Rusija suočena s "egzistencijalnom prijetnjom".
Medvedev je rekao da Rusija ima opciju korištenja strateškog nuklearnog naoružanja dugog dometa. No, Rjabkov je rekao da Rusija ne traži "otvoreni sukob" sa Sjedinjenim Američkim Državama ili NATO-om te da ne želi daljnju eskalaciju situacije.
"Nadamo se da je Bidenova administracija također svjesna opasnosti od nekontrolirane eskalacije sukoba u Ukrajini", kazao je.
Najavljujući prvu mobilizaciju u Rusiji od Drugog svjetskog rata u srijedu, Putin je rekao da se Rusija bori ne samo protiv Ukrajine, već protiv ukupnih vojnih resursa zapadnih zemalja koje podržavaju Kijev.
Govoreći u petak, ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov rekao je kako želi vjerovati "da unatoč svim poteškoćama Moskva i Washington nisu na rubu pred ponorom nuklearnog sukoba", prenosi RIA.
14:16 - Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao je u petak s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i pritom istaknuo da Peking poštuje "teritorijalnu cjelovitost svake zemlje", a taj bi susret mogao naljutiti Moskvu.
Dvojica čelnika sastala su se na marginama UN-ove Opće skupštine u New Yorku. Ovo je njihov prvi javni susret u četiri oka od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini kraljem veljače.
Sastanak se događa u času kada su u petak počeli referendumi o pripojenju Rusiji ukrajinskih područja koje je Moskva u cijelosti ili djelomično osvojila.
Referendumi koje Kijev i Zapad nazivaju "lakrdijom", obilježavaju naglu eskalaciju sukoba.
"Predsjednik Xi Jinping je istaknuo da se suverenitet i teritorijalna cjelovitost svih zemalja moraju poštovati", rekao je u petak Wang Yi ukrajinskom kolegi, a prenosi se u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
"Opravdana zabrinutost svih strana za sigurnost mora se ozbiljno shvatiti", dodao je Wang, očito smjerajući na rusku zabrinutost zbog NATO-ova širenja.
Glasnogovornici kineskog ministarstva vanjskih poslova već su davali slične izjave, ali je ovo prvi put da su jasno i glasno izrečene pred visokim ukrajinskim dužnosnikom.
14:00 - Njemačka vlada želi sljedećih tjedana postići zajedničko stajalište na europskoj razini o tome kako postupiti s Rusima koji žele izbjeći služenje vojnog roka, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu najavio djelomičnu mobilizaciju, objavljeno je u petak u Berlinu.
"Činjenica da mnogi ruski muškarci pokušavaju izbjeći vojnu službu u Ukrajini dobar je znak", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit, dodajući da se za njih sada mora pronaći učinkovito rješenje zajedno s drugim državama članicama EU-a.
Pritom je također naglasio da prije davanja azila treba ispitati motive svih koji navodno imaju priziv savjesti i jasno utvrditi da ne rade za rusku državu, prenosi agencija dpa.
Na graničnim prijelazima s Rusijom, a posebice na granici s Gruzijom, Finskom i Kazahstanom, pojavile su se kolone vozila s osobama koje izlaze iz zemlje.
Za sada ni u Njemačkoj ni na razini EU ne postoje planovi za poseban program prijema ili takozvane humanitarne vize za one koji bježe od vojnog roka.
Glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova Maximilian Kall rekao je da su procedure prijema u Njemačku promijenjene već u travnju, pa je protivljenje mobilizaciji Rusa dovoljan razlog za zaštitu, navodi njemačka agencija.
Baltičke države Estonija i Latvija, koje graniče s Rusijom, već su u srijedu najavile da neće dati azil ruskim građanima koji bježe od služenja vojnog roka. Njemačka je do sada prihvatila 438 ljudi iz Rusije u okviru programa koji bi trebao pružiti zaštitu disidentima, novinarima i znanstvenicima.
Na graničnim prijelazima s Rusijom i dalje su duge kolone vozila u kojima su uglavnom brojni Rusi koji žele izbjeći moguće novačenje. Dugi redovi su i na granici s Gruzijom, koja je jedna od rijetkih susjednih zemalja u koju Rusi mogu ući bez podnošenja zahtjeva za vizu.
Rusima nije potrebna viza ni pri ulasku u Kazahstan, gdje je granična služba danas potvrdila da je znatno povećan broj ljudi koji ulaze iz Rusije, prenosi slovenska agencija STA.
Čak i na 1300 kilometara dugoj granici s Finskom, gdje Rusi trebaju vize za ulazak, vlasti javljaju o pojačanom prometu, ali naglašavaju da je on na podnošljivoj razini.
Finski granični prijelazi su jedne od ulaznih točaka u Europu za Ruse, nakon što je niz zemalja zatvorio kopnene granice i zračni prostor za ruske zrakoplove.
12:55 - Silvio Berlusconi, bivši talijanski premijer koji je s Vladimirom Putinom posjetio Krim pošto ga je Rusija anektirala 2014., misli da su Rusi i bliski suradnici "natjerali" kremaljskog čelnika na okupaciju Ukrajine.
"Putin se našao u doista teškoj i dramatičnoj situaciji", rekao je u četvrtak navečer u političkoj emisiji javne televizije RAI čelnik Forze Italije (desnica) koji će u nedjelju sudjelovati na parlamentarnim izborima u koaliciji s dvjema strankama krajnje desnice, Talijanskom braćom Giorgije Meloni i Ligom Mattea Salvinija. Ankete pokazuju da bi te tri stranke trebale pobijediti na izborima.
"Izaslanstvo dviju proruskih republika u Donbasu došlo je u Moskvu, gdje je razgovaralo s predstavnicima radija, novina, televizije, s ljudima i s ministrima iz Putinove stranke i u razgovoru s njim rekli mu: "Zelenski je pojačao napade na naše snage na našoj granici. Sada imamo 16.000 mrtvih. Molimo vas, zaštitite nas, inače ne znamo što će s nama biti", rekao je.
Putina su zatim, ocijenio je bivši talijanski premijer, "ruski stanovnici, njegova stranka i ministri natjerali da počne tu posebnu operaciju, kako su je u početku nazivali i tijekom koje su ruske snage trebale ući u Kijev, smijeniti vladu Zelenskog, postaviti vladu u kojoj će biti dolični ljudi i vratiti se kući za tjedan dana".
Izjava je podigla buru i Berlusconi je u četvrtak ocijenio da je ona "izvučena iz konteksta i pojednostavljena", istaknuvši da je rat u Ukrajini "neopravdan" i opetujući potporu NATO-u, EU-u i Sjedinjenim Državama.
12:21 - Ministarstvo obrane Rusije priopćilo je kako neki zaposlenici važnijih sektora neće biti mobilizirani.
Tako u borbe u Ukrajini, kako je priopćeno, neće biti pozvani ruski tehnološki stručnjaci, bankari i novinari koji rade za državne medije. Dodaje se da čelnici tvrtki trebaju izraditi popise svojih zaposlenika koji zadovoljavaju kriterije, prenosi Sky News.
12:07 - Dok je sjedio vezan i s kapuljačom u mraku kamiona, Britanac John Harding (59) mislio je da će umrijeti. Bivšeg inženjera i još četvoricu britanskih zarobljenika 20 sati su okupatori vozili na njima nepoznatu lokaciju. Nakon što su se zaustavili, Britanci su ugledali pistu te dobili naredbu da krenu prema avionu.
- Nismo znali kamo idemo. Prozorske rolete su bile spuštene jer ih nije bilo dopušteno otvoriti, ali dobili smo hranu. Poletjeli smo i dugo smo letjeli. Onda mi je netko rekao da smo iznad Egipta - ispričao je Harding za Daily Mail proces razmjene zarobljena između Rusije i Ukrajine u kojem je oslobođen.
12:04 - Na aerodrom "Nikola Tesla" u Beogradu sletjela je grupa ljudi koji su pobjegli iz Rusije. Većinom je riječ o mladim osobama koje se protive ratu.
- Osuđujem sve što se događa između Rusije i Ukrajine. Zbog čega su mnogi umrli? - upitao se jedan muškarac koji je u Beograd došao, kako kaže, privremeno.
- Rekli su nam da je sve u redu i pod kontrolom. Sada je totalni kaos. Putin želi mobilizirati moje prijatelje, članove obitelji, poznanike i poslati ih u smrt - ispričala je za Blic jedna djevojka.
- Otišla bi i ranije da sam muškarac. Ne bih čekala ovoliko koliko sam sada - rekla je druga.
Kako neki navode, nisu svi stigli u Srbiju bježeći od mobilizacije. - Sve što se tamo događa je strašno - rekao je Rus koji je u Srbiju došao službeno.
11:18 GALERIJA Pripadnici samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) na referendumu u pripajanju Rusiji
10:35 - Ukrajinski guverner Luganska Serhai Haidai rekao je da će svi koji su uključeni u provođenje "referenduma" u okupiranim područjima Ukrajine biti kažnjeni.
Opisao ih je kao “izbore bez izbora”, a govoreći o tome da dužnosnici idu od kuće do kuće kako bi omogućili ljudima da tako glasaju, Haidai je rekao kako oni “ispunjavaju neke papiriće u kuhinjama, stanovima i dvorištima".
- Izgleda krajnje čudno. Ne miriše na privatnost - tvrdi te sugerira da je dio operacije i utvrđivanje ljudi koji bi mogli biti dostupni za regrutaciju, prenosi The Guardian.
09:59 - Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je da se mobilizacija koju je naložio ruski predsjednik Vladimir Putin neće proširiti na Čečeniju jer je ona već "premašila svoje ciljeve".
09:57 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman izrazili su "zadovoljstvo" razmjenom ruskih zarobljenika s ukrajinskom skupinom u kojoj je bilo i stranaca, a u čemu je posredovao Rijad.
U telefonskom razgovoru u četvrtak navečer, dvojica čelnika izrazila "su zadovoljstvo transferom stranih državljana ratnih zarobljenika u Saudijsku Arabiju (...) a što je obavljeno uz osobnu medijaciju prestolonasljednika", objavio je Kremlj u priopćenju.
Kijev je objavio u srijedu da je s ruske strane oslobođeno 215 ukrajinskih i stranih boraca u zamjenu za 55 ruskih zarobljenika, među kojima je i bivši zastupnik Viktor Medvedčuk, blizak Putinu, koji je u Ukrajini optužen za veleizdaju.
U Saudijsku Arabiju bilo je prevezeno desetero stranaca - hrvatski državljanin Vjekoslav Prebeg, zatim pet Britanca, dvojica Amerikanaca, Marokanac i Šveđanin. Prebeg se u četvrtak vratio u Hrvatsku, a i petorica Britanaca vraćena su u četvrtak u svoju domovinu.
08:40 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom je redovnom noćnom obraćanju poručio kako će "objasniti Rusima što se događa".
- U ovom ratu u šest mjeseci umrlo je 55 tisuća ruskih vojnika. Deseci tisuća su ranjeni i osakaćeni. Želite još? Ne? Onda protestirajte. Uzvratite. Pobjegnite. Ili se predajte ukrajinskom zarobljeništvu. Ovo su opcije za vas da preživite - kazao je.
- Ruska odluka o mobilizaciji otvoreno je priznanje da njihova regularna vojska, koja se desetljećima pripremala za preuzimanje tuđe zemlje, nije izdržala i da se raspala. A sada, zbog mobilizacije, rat Rusije protiv Ukrajine za većinu ruskih građana nije nešto na televiziji ili na internetu, već nešto što je ušlo u svaki ruski dom - dodaje.
08:34 - Ukrajina vrši pritisak na teritorij koji Rusija smatra ključnim za svoje ratne ciljeve, objavilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u najnovijem obavještajnom ažuriranju.
Međutim, "situacija na bojnom polju ostaje složena", dodaje se.
U posljednja tri dana ukrajinske snage su "osigurale mostobran na istočnoj obali rijeke Oskil u Harkivskoj oblasti", priopćeno je.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 23 September 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) September 23, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/Bot9jAVNWg
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/KK1twWxR5k
7:45 - Brojni ruski mediji izvještavaju da je počelo glasovanje na referendumima u ukrajinskim pokrajinama Luhansk, Donjeck, Herson i Zaporožje.
Gradonačelnik Luganska Sergej Hajdaj u objavi na Telegramu tvrdi da ruske snage prisiljavaju stanovnike da glasaju i zabranjuju im napuštanje tog područja.
- Naoružani okupatori obilaze kuće i tjeraju ljude na referendum - napisao je Hajdaj. U nekim poduzećima oni koji neće sudjelovati u glasovanju bit će automatski otpušteni s posla. Na drugim mjestima, vlasti su zabranile lokalnom stanovništvu napuštanje grada između 23. i 27. rujna.
7:10 - Regrutacija koja je u tijeku u Rusiji vjerojatno neće stvoriti učinkovite vojnike i izaziva značajnu domaću reakciju za malu dobit, stoji u novom izvješću Instituta za proučavanje rata.
Prema izvješćima ISW-a i Guardiana, ruske su vlasti već počele kršiti svoje obveze o ograničavanju novačenja na muškarce s vojnim iskustvom. Snimke iz Rusije pokazuju kako vojna policija povlači studente s predavanja, navodno zbog mobilizacije. U Moskvi su se stotine okupile na prosvjedu nakon što je Putin objavio mobilizaciju. Policajci su navodno počeli davati pozive za mobilizaciju svima koje su priveli.
- Oštri pristup Kremlja mobilizaciji izaziva bijes javnosti i nepovjerenje diljem Rusije - piše Institut za proučavanje rata.
7:00 - Na četiri ukrajinska okupirana teritorija počele su pripreme za održavanje referenduma o tome žele li postati dio Rusije.
Pokrajine Luhansk, Donjeck, Herson i Zaporožje predstavljaju oko 15 posto teritorija Ukrajine. Glasovanje će tamo trajati od petka do utorka. Rezultati se smatraju unaprijed određenim zaključkom u korist aneksije, a Ukrajina i njezini saveznici već su jasno dali do znanja da neće priznati rezultate.
VIDEO Oprez, uznemirujuć sadržaj! Tuga ruskih obitelji dok im mobiliziraju muškarce: Suze i zagrljaji na oproštaju
Evo šanse za Srbe da se dokažu za gostoprimstvo braći Rusima. Jer imaju toga puno zajedničkoga, da vole prije svega bježati.