Štediše s područja bivše Jugoslavije (RH, BiH i Makedonija), čije su devizne ušteđevine od 1991. godine zamrznute u Ljubljanskoj banci, do svog bi novca mogli doći uz pomoć Europskog suda za ljudska prava. Ako sud odluči da za ta pitanja nije mjerodavan, a nakon sjednice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u travnju, formirao bi se poseban fond solidarnosti za isplatu zamrznutih ušteđevina. Najviše sredstava u taj fond, koji bi bio težak oko pola milijarde eura, dala bi EU, a ostatak sve zemlje koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije. Rezoluciju s takvim rješenjima u ponedjeljak je na zasjedanju u Parizu prihvatio Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
Protivljenje Hrvatske i BiH
Osnivanju fonda usprotivile su se delegacije Hrvatske i BiH, smatrajući da je zamrznuta štednja građansko-pravni problem Ljubljanske banke i njezinih štediša, a ne politički problem između novonastalih država. Odbor je raspravljao na temelju izvješća jednog od najutjecajnijih svojih članova, Nizozemca Erika Jurgensa, koje je rezultat razgovora s najutjecajnijim ljudima RH, BiH i Makedonije o problemu Ljubljanske banke. Hrvatski predstavnik u Odboru Slaven Letica zadovoljan je što je prihvaćeno sedam od osam amandmana na to izvješće koje su zajednički podnijeli RH i BiH. Među njima je najvažnije prihvaćanje činjenice da bankovni sustav SFRJ nije bio iluzija, suprotno onome što je Jurgens ustvrdio u izvješću.
Tvrdnju da je štednja isključivo građansko-pravni problem Slaven Letica je na sjednici Odbora dokazivao i vlastitim primjerom. On je, naime, članovima Odbora pokazao štedne knjižice Ljubljanske banke iz kojih se vidi da mu je s njegova deviznog računa 1999. godine isplaćeno gotovo 3000 eura.
Letičin slučaj
- Ta isplata dokazuje da je riječ o građansko-pravnom, a ne političkom problemu - rekao je Letica pokazujući knjižice, za koje tvrdi da su čvrsti pravni argument u korist 140.000 hrvatskih štediša.
Najvažniji amandman, kojim se tražilo da se eksplicitno utvrdi kako potraživanja štediša trebaju rješavati isključivo Slovenija i Ljubljanska banka, nije prihvaćen. Ipak, kaže Letica, ostaje nada da će Europski sud za ljudska prava donijeti takvu odluku prije sjednice Parlamentarne skupštine u travnju, na kojoj bi se trebalo razmatrati izvješće Odbora. Ne treba očajavati ni u slučaju suprotne odluke suda jer i na samoj sjednici Skupštine, na kojoj će govoriti premijer Ivo Sanader, hrvatski predstavnici mogu lobirati u svoju korist inzistirajući na tome da je problem štednje građansko-pravni, zaključuje Letica.
Vlado Zagorac, Vanja Moskaljov
