Milijuni funti prikupljeni legendarnim koncertom za gladne u Africi Live Aid, održanim 13. srpnja 1985. istodobno u Londonu i Philadelphiji, potrošeni su na oružje, priznali su ovih dana upućeni. Kad je riječ o Africi, to i ne čudi jer je poznato da najveća bijeda i očaj Crnog kontinenta ne potječu od gladi kao takve, side ili od stranih kompanija koje iscrpljuju bogatstva, nego od vječitog ratnog stanja i mnoštva vojski te “gospodara ratova” koji otimaju većinu hrane i ostale humanitarne pomoći pristigle iz svijeta.
Sir Bob Geldof, do 1985. razmjerno nepoznat glazbenik irske rock grupe Boomtown Rats, plemićku je titulu zaslužio upravo svojim životnim projektom. Osamdesetih godina potaknuo je band-aidove po mnogim zemljama (najpopularniji su bili britanski s pjesmom “Do They Know It’s Christmas”, američki “We Are the World” i u nas “Za milijun godina”).
Od koncerta i ploča skupljeno je 40 milijuna funti za gladne u Etiopiji, a od različitih zaklada još 23 milijuna. Iako su milijuni života zahvaljujući zapadnoj pomoći spašeni, tek je sada izašlo na vidjelo da većina novca nije stigla do potrebitih. Točnije, od spomenuta 63 milijuna koji su došli u Afriku, samo pet posto potrošeno je na gladne, a ostatak na omiljenu afričku investiciju – oružje i organiziranje državnih udara.
Doduše, uvrijeđeni Geldof danas tvrdi da nema dokaza za takve porazne brojke i poziva ljude da i dalje pomažu Africi.
No, spomenute procjene potječu od bivših pobunjenika koji su se povjerili novinarima BBC-ja. Da bi se svijetu zamazale oči, priznaju oni, vreće bi punili pijeskom tvrdeći da je u njima žito.
Tssss, pa kao da je jučer bilo! No, nostalgiju na stranu, ova vijest je totalno stara...pa ni godinu dana nakon Geldofovog cirkusa je bilo objavljeno u zapadnim novinama, a potom i Jugi preneseno, kako je 95% love i pomoći NIKADA nije došlo do gladnih u Etiopiji (radi kojih je primarno i cijeli cirkus organiziran). A jel\' se netko još sjeća onih blesavih viceva iz tog vremena o načinu na koji Etiopljani padaju s drveta?