Sindikat umirovljenika Hrvatske također se uključio u prosvjede kako bi upozorio na probleme umirovljenika, a posebno na činjenicu da sa svakim usklađivanjem mirovina značajan broj umirovljenika gubi pravo na besplatno dopunsko osiguranje, o čemu smo razgovarali s Jasnom Petrović, predsjednicom sindikata.
Hoće li se povećati cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje?
Duboko vjerujemo da će ubrzo doći do povećanja prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje. Tri četvrtka zaredom, 24. i 31. listopada te 7. studenoga, predstavnici Sindikata umirovljenika ispred zgrade Vlade održali su prosvjedne akcije. U sva tri navrata uručeno je otvoreno pismo Vladi kojim se zahtijevalo da se povisi prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje, koji se nije mijenjao od 2004. godine i samo unatrag godine dana uslijed usklađivanja mirovina desetak tisuća umirovljenika izgubilo je pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Cenzus za samca sada iznosi 1939 kuna, a za člana domaćinstva 1516 kuna.
U slučaju da prihodi prijeđu tu granicu, umirovljenici automatski gube pravo na besplatno dopunsko. Tako povišice koje umirovljenici dobiju usklađivanjem mirovina dvaput godišnje zapravo vode u minus, jer zbog povišice prijeđu cenzus, pa moraju početi plaćati 70 kuna mjesečno dopunsko zdravstveno osiguranje. Članovi Sindikata umirovljenika su na prosvjednim akcijama naglasili kako gubitak dopunskog znači i presudu za umirovljenike. Hrvatska je osma u EU po smrtnosti samo zbog toga što umrli nisu pravodobno liječeni. Upravo zbog toga je važna što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja i osiguralo pravodobno dijagnosticiranje i liječenje najugroženijeg dijela starije populacije.
Zajedničkom inicijativom Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske Vladi je u konačnici predloženo da se cenzus za samca za sada podigne sa 1939 na 2000 kuna, ali tako da se dva puta godišnje povećava prigodom usklađivanja mirovina. Ostaje za kasnije izboriti se da se prihodovni cenzus poveća na visinu hrvatske granice siromaštva od 2485 kuna.
Treba li nam pravobranitelj za starije osobe, kao što predlaže predsjednica?
Dvije najveće umirovljeničke udruge već godinama na listi svojih ciljeva navode i potrebu uvođenja instituta pravobranitelja za starije osobe, jer je prepuštanje četvrtine populacije pod kapu pučke pravobraniteljice neučinkovito. Dosad je pučka pravobraniteljica u fokusu imala samo (ne)kvalitetu smještaja starijih u domove umirovljenika, odnosno samo dva posto ciljane populacije.
U programu Nacionalnog vijeća za ovu i sljedeću godinu, koji je očito predsjednica Grabar-Kitarović pročitala, navode se i prijedlog o izradi nacionalne strategije za starije osobe i uvođenje instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe. No, svaka je potpora korisna, iako očito svrha pravobranitelja nije da bi plaćao račune osiromašenim umirovljenicima.
Nakon početnog buma stabilizirao se broj umirovljenika koji se zapošljavaju na četiri sata, kakvi su vaši dojmovi o radu umirovljenika?
Kad je riječ o borbi umirovljeničkih udruga za proširenje prava na rad umirovljenika, taj je posao tek na pola puta. U okviru „cjelovite“ mirovinske reforme na zahtjev Matice umirovljenika i Sindikata prošireno je pravo na rad do pola radnog vremena i na prijevremene starosne umirovljenike, ali nije omogućeno pravo na rad obiteljskim umirovljenicima, kako je to u svim drugim zemljama. Također, ukinut je dodatak za najnižu mirovinu najsiromašnijim umirovljenicima, što je sramotno da se stečeno pravo ukida upravo toj najranjivijoj kategoriji.
Napose, inače povlaštenim kategorijama umirovljenih policajaca i vojnih službenika omogućeno je pravo izbora, tj. rad na pola radnog vremena bez ustege mirovine, odnosno na puno radno vrijeme, uz ustegu pola mirovine. Sindikat umirovljenika je odmah zatražio da se korigiraju takvi propusti u reguliranju prava na rad te omogući svima ravnopravne uvjete rada, no Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je to odbilo s nerazumljivijim objašnjenjima. Hrvatska treba radnike, a umirovljenici trebaju posao kako bi preživjeli zbog preniskih mirovina. No, čini se da nemamo hrabrosti donijeti cjelovite mjere, već uvijek ostavljamo relikt socijalističkog odnosa spram rada umirovljenika i time štetimo i tržištu i umirovljenicima.
Cilj je, naravno, da umirovljenici imaju dovoljne mirovine za preživljavanje, no oni to na žalost nemaju; više od 55 posto ih ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, svaki četvrti umirovljenik je siromašan, a čak 98 posto mirovina su niže od prosječne plaće. Dok to nije tako, treba proširiti pravo na rad i na puno radno vrijeme na sve skupine umirovljenika.
Dolaze božićni blagdani, koliko su lokalne jedinice osjetljive prema umirovljeničkoj populaciji, tko od umirovljenika može očekivati neki oblik božićnice?
Božićnice navodno daje samo 50-ak gradova i općina svojim najsiromašnijim umirovljenicima. Takvi lokalni socijalni paketi su koliko korisni, toliko i ponižavajući, a najviše poražava činjenica da isplata božićnica ovisi o lokalnim dilovima, pa nikako ne jamči da će najpotrebitiji u zemlji ipak imati pun blagdanski stol.
2000 kuna je ništ. Više košta torta bandiću za rođendan iz državnog proračuna koju je poklonila kolinda . Iz humanih razloga , jer današnji penzići su stvorili i izgradili ovu Hrvatsku više nego svi domoljubi i borci zajedno.Zato im treba dati 5000 kuna mjesečno , dok uhljebima skinuti na 3000 kuna mjesečno.