Šefovi država ili vlada EU 27 izvukli su se iz klinča u koji su ih stisnuli njemačka savezna kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, procurilo je do novinara na summitu Europske Unije. Naime, zahtjev njemačko-francuske osovine da se Lisabonski ugovor promijeni kako bi se uveo trajan ustroj za djelovanje u novčarskim krizama, kojemu su se u početku usprotivili i većina ostalih zemalja članica i Europska komisija, odgodili su do ožujka.
Predsjednika Europskoga vijeća Hermana van Rompuya zadužili su da do prosinačkoga summita o mogućim promjena razgovara sa čelnicima svih 27 zemalja članica te da na njemu o tim razgovorima podnese izvještaj. Ako zaključak bude da se u promjene ide, uobličilo bi ih se do ožujskoga summita 2011., kada bi ih se usvojilo. Ratificiralo bi ih se uz hrvatski Pristupni ugovor, čija bi se ratifikacija ubrzala ne bi il na snagu stupile prije početka 2013., kada istječe proljetos uvedeni ustroj za spašavanje zemalja s teškoćama plaćanja, koji bi one zamijenile.
Merkel je upozorila da bi se samo uklapanjem u Lisabonski ugovor navedeni trajni sustav učinio pravno neupitnim. Naime, njemački Ustavni sud ne bi ga inače odobrio.
Čini se da je Berlin odustao od zahtjeva da se u Lisabonski ugovor upiše oduzimanje prava glasa zemljama koje krše novčarsku stegu, no, upisala bi se pravila za “uređeni bankrot” zemlje članice. Pri takvome bi se bankrotu dio dugova otpisao, pa bi kreditori dobro pazili kako pojedina zemlja postupa s posuđenim novcem i unaprijed bi se pobrinuli da ne završi u glibu. Što u slučaju Grčke nisu činili.
Odluke se donose tamo gdje su pare. Tko su najveći EU net kontributori ? Njemačka i Francuska.