Potencijal za podizanje sudskih tužbi zbog nepoštenih kamatnih stopa i valutne klauzule u CHF kreditima ojačan je najnovijom odlukom Vrhovnog suda za oko 55 tisuća dužnika koji su konvertirali kredite – ukupan je mogući broj tužbi oko 125.000! Iznos preplaćenog koji bi mogli potraživati – milijarde kuna. Brojke dovoljno uvjerljive da se suprotstavljene strane bore do zadnje kapi krvi pa su pale i teške riječi – iz Hrvatske udruge banaka prozivaju Udrugu Franak za manipuliranje javnošću i pritisak na sud, dok s druge strane saborski zastupnik Snage Goran Aleksić odvraća da je HUB “lažljiva gomila lažljivaca”.
Postupci će biti masovni
Nakon što je Vrhovni sud u reviziji postupka vođenog protiv Zagrebačke banke (Rev-2868/2018) utvrdio da korisnica ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedenih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvarila eventualna prava koja smatra da joj pripadaju, HUB je lakonski odvratio da je posrijedi pojedinačna presuda koja ni u jednom svojem dijelu ne daje uputu nižestupanjskim sudovima o donošenju odluka u drugim pojedinačnim postupcima, a osobito ne vezano na konvertirane kredite.
Video - Zagreb: Udruga Franak zadovoljna svojom pobjedom u tužbi na Vrhovnom sudu
Kako ne bismo podlegli slobodnim interpretacijama, zatražili smo da ovaj gordijski čvor prepucavanja presiječe predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa koji ističe da su odluke Vrhovnog suda obvezne za sva “vijeća” Vrhovnog suda dok se praksa ne promijeni.
– Sudovi slijede praksu Vrhovnog suda ako nemaju neku drugu jaku argumentaciju. Odluka je Vrhovnog suda snagom svojih argumenata obvezujuća, nije formalno obvezujuća – objašnjava prvi čovjek Vrhovnog suda.
Kaže da su u ovoj konkretnoj odluci rekli da su tužbe za ništetnost procesno dopuštene, a kakve će biti odluke nižih sudova, o tome nisu rekli ništa jer to nije ni bilo pravno pitanje postavljeno u reviziji. I dok HUB optužuje da Franak namjerno prešućuje da će sudski postupci biti dugotrajni, složeni, neizvjesni i skupi te prejudicira konačni ishod pojedinačnih postupaka, u Franku, koji je jučer održao konferenciju za novinare ispred Vrhovnog suda, uvjeravaju da će biti – masovni.
Korisnike kredita pozivaju da hitno potraže odvjetnike, tuže banke i zatraže preplaćeni novac jer za potraživanja po ništetnim kamatnim stopama zastara nastupa 13. lipnja. Za potraživanje preplaćenog tečaja dolazi tek u lipnju 2023. I Patricia Đurić, odvjetnica o čijoj je reviziji Vrhovni sud odlučivao, i Aleksić, poručili su da su im vještaci matematički dokazali kako konverzijom potrošači nisu dobili ono što bi dobili presudom za ništetne ugovorne odredbe.
– I Vrhovni sud potvrdio je da ništetnost po zakonu nastaje od trenutka sklapanja ugovora i da ugovor ne postaje valjan ni nakon što uzrok ništetnosti naknadno nestane. Time je Vrhovni sud nedvojbeno potvrdio – potrošači imaju pravo utvrđivati svoja prava na temelju prava EU – istaknula je odvjetnica.
Kako prikupiti dokumentaciju
Potrošačima koji se odluče na tužbe savjetuje da prije dolaska odvjetniku od banaka prikupe dokumentaciju koja će im trebati: ugovor o kreditu, otplatni plan, pregled kamatnih stopa tijekom otplate i ukupni „promet“ po kreditu. Za tu je dokumentaciju HNB nedavno dao preporuku bankama da je izdaju klijentima jer će to na zahtjev suda svakako morati učiniti. No, one još nisu ujednačile praksu, posebno kad su posrijedi već otplaćeni krediti i naknade koje za to zaračunavaju. U RBA kažu da dokumentaciju izdaju na temelju pisanog zahtjeva, a njihovi klijenti otkrivaju da je trošak 40 kuna.
Erste banka na zahtjev dokumentaciju izdaje bez naknade, bez obzira na to je li kredit otplaćen ili ne, dok su u PBZ-u i prije preporuke HNB-a dostavljali dokumentaciju na zahtjev, a naknadu zaračunavaju ovisno o statusu kredita. Nekim su dužnicima zaračunavali 5 kn po stranici pa je ceh iznosio i po 400 kn. Zaba ne naplaćuje naknadu ni za kredite u otplati ni za otplaćene, a najviše je prigovora na Addiko i Sberbank. U Addiko banci se do dokumentacije o već otplaćenim kreditima može doći samo na zahtjev suda. Za kredite u otplati naplaćuju 250 kn, no jedan je klijent u varaždinskoj poslovnici platio 350 kn. Za otplaćene kredite isti pristup ima i Sberbank.
