Vrijeme u kojem su liječnici, ili dobar dio njih, odnosom prema pacijentima pokazivali da postoje radi samih sebe i postavljali se u neravnopravan položaj prema bolesniku, trebao bi i u nas biti zaboravljen. Prava, obveze i odgovornosti pacijenata prvi puta u Hrvatskoj utvrđene su, za sada, u prijedlogu zakona koji je u povodu Svjetskog dana bolesnika jučer javnosi predstavila voditeljica stručne skupine prof. Biserka Belizca. Pacijenti koji smatraju da su u ostvarivanju zdravstvene zaštite na bilo koji način zakinuti više se neće morati sami dovijati kako do zadovoljštine i pravde. U tome će im pomoći Agencija za zastupanje prava pacaijenata koja će se, nakon što ovaj zakon stupi na snagu, osnovati na razini države s područnim odjelima na razini županija i grada Zagreba. Zastupnik prava pacijenata će preko svojih opunomoćenih povjerenika biti prisutan u svakoj bolničkoj ustanovi koja ima više od 100 postelja. Od zastupnika svojih prava pacijent će moći tražiti bilo kakav savjet, pomoć u pristupu medicinskoj dokumentaciji, uz pomoć njega doći do informacija o tijeku liječenja itd. U određenim slučajevima zastupnik ima pravo pokrenuti i sudski posupak radi zaštite prava pacijenata.
U Prijedlogu zakona do u detalje je nabrojeno sve što u zdravstvenoj ustanovi od svog liječnika pacijent smije tražiti i mora dobiti. Među ostalim, pacijentu se mora objasniti zašto mora na listu čekanja, ali -što je i apsolutna novost - ima pravo uvida u listu čekanja. Također pacijent ima pravo i na potpunu obaviještenost o svom zdravstvenom stanju što uključuje prednosti i rizike određenih zahvata, moguće alternativne postupke i metode, ima pravo i na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju. Veliki je pomak i to što Zakon jamči pacijentima i pravo na drugo medicinsko mišljenje jer ima pravo na slobodni odabir između više ponuđenih stručnjaka.
Pacijent može i odbiti zahvate za održavanje na životu ili za spašavanje života dopuštajući da bolest slijedi svoj prirodni tijek ako boluje od teške, neizlječive bolesti. Pacijentovo odbijanje liječenja izjavom koju potvrđuje javni bilježnik vrijedi samo ako liječničko povjerenstvo od tri doktora medicine smatraju da je pacijent odluku donio svjestan njezinih posljedica.
To se može nazvati pasivnom eutanazijom, ali nikako klasičnom eutanazijom kao ubojstvom pacijenta, kaže predsjednica Udruge za prava pacijenata dr. Đula Rušinović-Sunara. Promjena je, objašnajva, u tome što bolesnik unaprijed odlučuje što želi, a što ne. A on, primjerice, ne želi da ga se u posljednjoj fazi bolesti radi održavanja života stavi na umjetno disanje. Umjesto obitelji ili liječnika odučuje sam bolesnik i ne traži ni od koga da postane ubojica. Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić izrazio je vjeru da prava pacijenata neće biti samo deklarativna. Istakao je da će uz ovaj Zakon u saborsku proceduru ići i Zakon o liječnicima i Zakon o unapređenju zdravlja. A uz današnji Svjetski dan bolesnika pozvao je liječničke u štraju na razum na što je predsjednik Sindikata rekao da se i dalje primaju samo hitni slučajavi.
DIANA GLAVINA
