VALENTINA WIESNER

Ogledni postupak CHF dužnicima donosi presedan

Franak
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
27.10.2019.
u 17:19

Pravorijek koji donese Vrhovni sud vrijedit će u svim predmetima konvertiranih kredita

Kad je direktor HUB-a Zdenko Adrović, nakon lanjske presude Visokog trgovačkog suda o ništetnosti valutne klauzule, u intervjuu za Večernji list poručio da bi se za svakog pojedinačnog potrošača trebala utvrđivati relevantnost i količina informacija koje je dobio prilikom obrade kredita od zaposlenika banaka, bilježnika i drugih osoba uključenih u proces, bilo je jasno kao dan: banke idu strategijom iscrpljivanja, računajući na financijski i psihološki “burnout” klijenata dugogodišnjom otplatom toksičnih kredita.

Tužit će onaj tko ima novca i nade da će dobiti parnicu. A ako se ta nada poljulja, čak i kad je neki drugi dužnik već dobio presudu za isti pravni posao, manja je šansa da će se upustiti u, kako ga već poslovično nazivaju, pretvarajući izraz u mantru,„dugotrajni i skupi sudski postupak“. Pa puta 125 tisuća. I još tisuće onih u eurima i kunama...

U ekonomiji je sve – zakon velikih brojeva. Volumen. Razbije li se na „proste faktore“, postaje nebitno, kao standardna devijacija u statistici. E, to mijenja ogledni postupak, institut koji se u parničnom postupku primjenjuje od 1. rujna. I statističku „pogrešku“ pretvara u presedan.

Jedan je takav, koji je poslao pazinski Općinski sud, upravo dospio pred Vrhovni sud: on će odlučivati o tome ima li dužnik koji je konvertirao kredit u švicarcima pravo na povrat preplaćenih kamata do trenutka konverzije kredita. I pravorijek koji donese vrijedit će u SVIM predmetima na koje se odnosi kolektivna presuda u slučaju Franak.

Konkretno, to znači da će se svi niži sudovi na koje dođe predmet u kojem se potrošač i banka spore oko preplaćenih kamata u konvertiranim kreditima, morati voditi presudom Vrhovnog suda.

A Vrhovni se sud, pak, iako najviša pravna instanca naše zemlje, mora voditi jurisdikcijom EU, s čijim smo se zakonodavstvom dužni usklađivati. A Sud EU, čija je osnovna zadaća jedinstveno tumačenje i primjena prava EU, presudom C-118/17, u mađarskom je slučaju, vrlo sličnom hrvatskoj konverziji, utvrdio da, unatoč zakonskoj intervenciji, potrošač nije potpuno obeštećen, što znači da pravno nije postignut učinak kakav bi bio da nisu postojale ništetne odredbe u ugovoru. Eto nade. Dum spiro, spero. 

Komentara 4

RA
rankovic
19:31 27.10.2019.

špekulanti kojim se računica nije izišla, a sada žele socializirati svoj gubitak na cijelo društvo, fuj

Avatar raznosač_pice
raznosač_pice
17:30 27.10.2019.

Dakle oni koji su konvertirali kredit i još im je u otplati, otplaćuju ga kao da su ga digli u eurima. Dakle nema nikakvih preplaćenih kamata. Oni koji su ga otplatili mogu i trebaju tužiti. A sud ako donese, vjerojatno hoće, presudu da ima prvo tužiti, to samo govori o pravu tužbe,a ne o ishodu iste. Ono što čekaju dužnici u CHF je presuda Vrhovnog suda o nezakonitosti valutne klauzule u CHF, ondosno kako su ti krediti nezakonito ugovoreni. To bi značilo da je ugovor proistekao ništetan, sukladno europskoj praksi i tada bi banke morale vratiti sve kamate koje su uplaćene. Ljudi informirajte se i ne ulazite u sporove koje ne možete dobiti, nego čekajte ovu potonju presudu. Ne nasjedajte na populističke fore!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije