Doc. dr. Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu, na čelu je Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje u medicinske svrhe. Ministarstvu će najvjerojatnije prije ljeta dati konačno mišljenje, pa smo s njim razgovarali u kojem smjeru se priča kreće.
U kojoj je fazi rad Povjerenstva?
Nakon mojih prvotnih očekivanja da ćemo vrlo jasno moći odrediti što točno radi marihuana, polako se uvlači crv sumnje i mislim da će se za neke indikacije odlučivati postupno. Bojim se da ljudi imaju prevelika očekivanja, skoro po ključu “što teža bolest, to veća očekivanja”. Međutim, čini se da tih dokaza još nema dovoljno. Nema ni dokaza koji kažu “ne djeluje”, ali metaanalize upućuju na to da je puno toga nedorečeno.
Što to konkretno znači?
Nema sumnje da marihuana pomaže kod multiple skleroze i kronične boli, ali, primjerice, kod epilepsije, pogotovo pedijatrijske, priča nije jednoznačna. Naime, kad se priča o medicinskoj konoplji, jedini problem je THC (tetrahidrokanabinol) koji je supstancija na popisu droga. Prof. Sakoman je izričit: THC je za djecu negativna supstanca, psihička oboljenja povezuju se s ranim konzumiranjem THC-a. Drugi važan sastojak konoplje CBD (kanabidiol) je kod djece pokazao korist u liječenju epilepsije. No, kanabinoidi nisu zabranjeni pa nema razloga da povjerenstvo o njima raspravlja. Nadalje, studije govore da je napredak tijekom liječenja multiple skleroze puno više vidljiv na subjektivnoj nego na objektivnoj razini. Dakle, medicinskim mjerilima liječnik ne vidi veliki napredak, ali pacijent će reći da mu je bolje. Ne bih htio biti ciničan, subjektivni osjećaj zdravlja užasno je važan, no, kad bi neki drugi lijek netko pokušao registrirati s namjerom da liječi više subjektivno a manje objektivno, ne bi mu to bilo lako i objektivna su mjerila vidljiva.
U EU su registrirana četiri lijeka od konoplje. U kojem obliku i za koje bolesti?
Za multiplu sklerozu, mučninu kod kemoterapije, za povećanje apetita kod kemoterapije i AIDS-a te za kroničnu bol. Jedan je sprej a ostalo su tablete.
Predložili ste da se na recept izdaje ulje medicinske marihuane u ljekarnama, gdje bi se i spravljalo?
Ulje smo predvidjeli kao najbolji oblik. Predlažemo da se doktoru omogući da konoplju tretira kao i svaki drugi lijek i da može prepisati dnevne doze pripravka s CBD-om i THC-om.
To bi HZZO plaćao?
E, to je zadnje pitanje. Bude li lijek skup, nismo mnogo napravili. Ako je konopljino ulje dodatni lijek, nema uštede, ako zamjenjuje postojeći lijek, onda su uštede moguće. Zaključimo li da je konoplja u nekim bolestima definitivno potrebna, a ja se nadam da će zaključci biti na tom tragu, i ako vidimo da postoji mogućnost uštede, toplo se nadam da će i HZZO to poštovati. Cijena nizozemskog proizvođača medicinske konoplje po gramu je 5-6 eura. Osim toga, neki znanstveni radovi govore u prilog tome da konoplja može smanjiti trošenje postojećih lijekova, npr. opioidnih analgetika.
Na koji način bi bio uređen uzgoj marihuane za medicinske svrhe?
– Hrvatska ima tradiciju uzgoja bijelog opijumskog maka iz Jugoslavije, na osnovu toga Makedonija je jedan od većih svjetskih izvoznika medicinskog morfija. I sada zakon predviđa uzgoj industrijskog maka i maka za medicinsku uporabu te se spominje industrijska konoplja. Ako se smije saditi opijumski mak, minimum je da se uzgaja i medicinska konoplja! Ali vrag leži u detaljima. U zakonu piše: “U Hrvatskoj je moguć uzgoj konoplje za medicinsku upotrebu, a detalji će se propisati pravilnikom”. Što će pisati u pravilniku, to pripada domeni povjerenstva.
Bi li uvoz bio skuplji?
– Čak i ne nužno. Uzgoj nije jednostavan. Svugdje se medicinska konoplja uzgaja najčešće u starim industrijskim halama jer se pokušavaju standardizirati uvjeti uzgoja, a istodobno postići maksimum od biljke. Uglavnom uzgajivačima država na natječaju odobrava uzgoj.
Hoćete li stići zaključiti rad Povjerenstva?
Da teški pacijenti završavaju u zatvoru, nije ni humano ni politički. Postoji strah da će svi saditi kod kuće marihuanu. No, ako vam liječnik može prepisati lijek, a ipak se hoćete sami liječiti, tada preuzimate rizik. Ali ne želimo da pacijent zato što ne može doći do lijeka završi u zatvoru. Nema sumnje, THC ima ovisnički potencijal i može napraviti štetu za dugotrajno pamćenje, čak i dovesti do nekih težih psihičkih oboljenja. Naravno, ne kod svih i ne uvijek. Ali, teško oboljelima dajemo i puno opasnije stvari, kemoterapiju, teške opijate... Svaki lijek uz kojeg se zabranjuje upravljati strojevima psihoaktivan je lijek i ne vidim razloga da budemo licemjeri.
Ne daju narodu da se lijeci..... dali je kemoterapija jeftinija?