Točno mjesec dana nakon parlamentarnih izbora, na kojima je konzervativna koalicija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i bavarske Kršćanske-socijalne unije (CSU) doživjela težak poraz, u Berlinu je jučer konstituiran novi saziv Bundestaga.
Više žena i migranata
Time je i formalno okončan mandat dugogodišnje kancelarke Angele Merkel i cijele njezine vlade, iako oni ostaju na dužnosti sve dok nova vlada ne položi prisegu. S obzirom na čak četiri mandata, koliko je kancelarka Merkel bila na čelu Njemačke, jučerašnjim danom okončana je jedna i započela nova era u političkom životu poslijeratne Njemačke. U zastupničke klupe sjelo je ukupno 736 zastupnika. Novi saziv Bundestaga je mlađi, etnički raznolikiji (više od 11 posto zastupnika ima barem jednog roditelja rođenog izvan Njemačke) i više ženski nego što je bio prošli (sada je 24 posto žena, a bilo ih je 20 posto). Među zastupnicima je najviše socijaldemokrata (SPD), njih 206, dok klub CDU/CSU sa 197 zastupnika postaje najveća opozicijska skupina.
Zeleni imaju 118, a liberali (FDP) 92 zastupnika, koji će, kako se očekuje, činiti parlamentarnu većinu sa socijaldemokratima u tzv. semaforskoj koaliciji. U opoziciji ostaju i desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) s 83 i Ljevica s 39 zastupnika. U skladu s tradicijom, konstituirajuću sjednicu najprije je vodio zastupnik s najduljim parlamentarnim stažom, a to je Wolfgang Schäuble, koji je zastupnik još od 1972. godine, a on je ujedno bio i predsjednik Bundestaga u prošlom mandatu.
Schäuble je zatim predsjedničku poziciju prepustio novoizabranoj predsjednici Bärbel Bas, koju je kao najbrojnija parlamentarna skupina predložio SPD. Riječ je o pripadnici lijevog krila SPD-a, koja je u svom političkom radu usmjerena na zdravstvenu i mirovinsku zaštitu građana, socijalnu politiku i pitanja povezana s tržištem rada. Bas je treća žena na toj poziciji u povijesti Njemačke. Međutim, SPD očekuje da će mu osim predsjedničkog mjesta u Bundestagu pripasti i glavni dobitak saveznih parlamentarnih izbora – kancelarski ured, u koji bi uskoro trebao useliti Olaf Scholz, kancelarski kandidat SPD-a i ministar financija u vladi na odlasku kancelarke Merkel, koji bi bio prvi socijaldemokratski kancelar nakon Gerharda Schrödera, kojeg se mladi njemački glasači i ne sjećaju.
Ako sve bude teklo prema planu i ako pregovori o novoj koaliciji budu okončani do kraja studenoga, do kada bi trebao biti usuglašen i koalicijski ugovor, kao što se najavljuje, Njemačka bi novu vladu trebala dobiti u drugom tjednu prosinca, što je brže nego što se prvotno očekivalo. Pregovarači SPD-a, FDP-a i Zelenih pokušavaju dogovoriti zajedničke ciljeve koji odražavaju njihove političke interese, što zahtijeva puno strpljenja i spremnosti na kompromise.
Porezni kompromis
Čini se da će kompromis biti najteže postići na području porezne politike, s obzirom na to da su liberali u kampanji najavljivali niže poreze, SPD veće oporezivanje bogatih, a Zeleni niže porezne stope za one s najnižim prihodima. Liberali sada očekuju snižavanje poreznih stopa i ne žele uvođenje poreza na imovinu, čime Zeleni i SPD, očekivano, nisu oduševljeni, upozoravajući da nema prostora za snižavanje poreza, tako da ne treba isključiti mogućnost da ne bude ozbiljnijih promjena u poreznoj politici. Neće biti lako ni s raspodjelom resora, s obzirom na to da ključno ministarstvo financija žele i liberali i Zeleni.
