– Ne može se tržišno zarađivati, a dogovorno trošiti – sažeo je u jednoj rečenici jedan od glavnih problema današnjih Hrvatskih željeznica njihov predsjednik uprave Zlatko Rogožar na okruglom stolu “Kakve Hrvatske željeznice trebamo”, u organizaciji zagrebačkog Prometnog fakulteta i Sindikata željezničara
Gdje je strategija
Naime, jedan je od glavnih problema HŽ-a da ne postoji ozbiljna i dugoročna državna strategija razvoja Željeznice.
– Ne može država s jedne strane od nas tražiti da poslujemo po zakonima tržišta, a s druge strane nam nametati obveze nabave, recimo vlakova, od točno određenog proizvođača po cijeni koja je daleko veća od tržišne – požalio se Rogožar. Maćehinski odnos države prema HŽ-u potvrdio je i bivši prvi čovjek Hrvatskih željeznica Tomislav Josip Mlinarić, koji kaže da se strategija razvoja tako važnog sektora kao što su željeznice ne može mijenjati promjenom na svakim izborima ili čak i rekonstrukcijama u istoj vladi.
Da Hrvatske željeznice ovakve kakve jesu danas ne mogu opstati, složili su se i predstavnici svih političkih stranaka predvođenih SDP-ovcem Slavkom Linićem.
U glavnoj oporbenoj stranci smatraju da infrastruktura mora biti izdvojena iz HŽ-a i biti vezana uz specijaliziranu agenciju ili čak nadležno ministarstvo, a ostalo mora biti izloženo tržištu. Isto tako, u oporbi smatraju da cijeli sustav HŽ-a mora doživjeti rekonstrukciju koja bi uključivala ukidanje Vuče vlakova kao posebne tvrtke te prodaju svih netemeljnih djelatnosti
Strateška tvrtka
– HŽ je strateško poduzeće i sanacija nije upitna. No, zašto bi se iz proračuna trebao subvencionirati rad ugostiteljske tvrtke HŽ-a – kazao je Linić.
Njegov kolega Zvonimir Mršić najavio je velike investicije u infrastrukturu 2012. ako njegova politička opcija osvoji vlast.
Osim infrastrukture, koju sve političke opcije misle ostaviti u državnim rukama, i putnički bi promet bio predmet javnog interesa, ali u dogovoru i uz sufinanciranje lokalnih jedinica.
Milanoviću, ipak dolazi MMf ako slučajni pobijedite. Zatim Hrvatske vode i druga državna poduzeća.