Pokazujemo aktivan angažman na početku predsjedanja Vijećem Europske unije, rekao je premijer Andrej Plenković jučer u Parizu u kojem je, kako je rekao, imao izrazito korisne konzultacije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Elizejskoj palači.
Dok je premijer boravio u Parizu, stigla je potvrda da su hrvatski vojnici morali biti evakuirani iz Iraka zbog suspenzije NATO-ove misije nakon eskalacije napetosti između Irana i Iraka s jedne te SAD-a i saveznika s druge strane. Nakon Pariza odmah je jurio na sastanak Predsjedništva HDZ-a na kojemu se očekivala burna rasprava o tome tko je kriv za poraz na predsjedničkim izborima. Ali između te dvije drame Plenković se na radnom ručku s predsjednikom Francuske pokušao usredotočiti na prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, ponajprije na pripreme za svibanjski summit u Zagrebu posvećen europskoj perspektivi jugoistočne Europe.
Datum u ožujku
Uspjeh tog summita ovisi o tome hoće li Macron omekšati stav prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je blokirao i što se sada pokušava promijeniti raznim manevrima, među ostalim i jučerašnjim Plenkovićevim posjetom Elizejskoj palači. Prije početka samog sastanka predsjednik Macron zvučao je kao da bi do zagrebačkog summita lidera EU i zapadnog Balkana moglo biti pomaka.
– Želim istaknuti želju Francuske da sastanak na vrhu u Zagrebu bude uspješan – rekao je Macron. – Znam kakvu važnost pridajete procesu proširenja. Ali moramo promijeniti paradigmu. Francuska je predložila novu metodu da proces proširenja ne bude samo birokratski proces, nego istinski politički put koji se može i ubrzati, ali i učiniti reverzibilnim, koji sadrži uvjete, ali i konkretne koristi za zemlje kandidatkinje – dodao je francuski predsjednik.
Susret Plenkovića i Macrona u Parizu
Premijer Plenković sada radi na tome da se u ožujku, na sastanku Vijeća za opće poslove EU kojim predsjeda Hrvatska, dodijeli datum početka pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a preduvjet je da Europska komisija u sljedećih nekoliko tjedana izađe s novom metodologijom pregovaračkog procesa, na čemu je inzistirao Macron, i da se u novim izvješćima o napretku tih dviju kandidatkinja još jednom potvrdi da su učinile dodatne napore u ispunjavanju svih kriterija za ovaj korak.
– Ako to bude dovoljno dobro i dovoljno da Francuska na neki način promijeni svoj stav, vjerujem da će i druge zemlje koje su imale rezerve također promijeniti svoj stav – smatra Plenković.
U Elizejskoj palači hrvatski je premijer dočekan s punim počastima, izjavu s Macronom nije davao nakon izlaska iz automobila, kao u mnogim dosadašnjim slučajevima, nego u dvorani za press konferencije, gdje je za govornicom premijera bio i natpis na hrvatskom jeziku “Pariz, 7. siječnja 2020.” Macron je pohvalio Plenkovićev francuski, ali hrvatski je premijer govorio na hrvatskom.
– Zahvaljujući ovakvim razmjenama punim povjerenja moći ćemo izgraditi i bolju bilateralnu suradnju – rekao je Macron. Plenković je naglasio predanost Hrvatske na putu prema eurozoni i prema ulasku u schengenski prostor bez granica. Sigurnost vanjskih granica EU, na kojoj radi Hrvatska, stavio je i u kontekst obrane od terorizma, podsjetivši na to da je baš jučer bila obljetnica napada na redakciju časopisa Charlie Hebdo u Parizu.
Tijekom radnog ručka bilo je razgovora i o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije i o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU koji se očekuje 31. siječnja te definiranju pregovaračkog okvira Unije za pregovore o budućim odnosima s Londonom, koji se otvaraju odmah nakon Brexita s ambicijom da budu dovršeni do kraja ove godine, što stvara novi pritisak.
Klimatske promjene
– Vaše predsjedanje Vijećem EU posebno je važno jer je nova Europska komisija počela s radom. Moramo prijeći s riječi na djela u pogledu borbe protiv klimatskih promjena.
Komisija je predložila odličan temelj za to, uključujući ideje poput poreza na ugljikov dioksid na pragu Europe, i te ciljeve treba što prije provesti u djelo – rekao je francuski predsjednik.
Kad je riječ o pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je Macronu objasnio hrvatski stav koji se u slobodnom prijevodu svodi na – ne dirajte nam kohezijske fondove.
– Želimo da se uvaži činjenica da je Hrvatska posljednja država članica u EU koja je imala mogućnost apsorpcije iz samo jednog punog višegodišnjeg financijskog okvira. Trudit ćemo se da za Hrvatsku pronađemo rješenja koja su korisna i dobra i da idemo istim putem razvoja i napretka kao druge zemlje srednje Europe. Svima je jasno da, ako ste u Uniji bili 60 ili 7 godina, niste bili u istoj poziciji da se gospodarski razvijate – rekao je Plenković novinarima nakon razgovora s Macronom.
Jedan od četiriju prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU nazvan je “Europa koja je utjecajna”, no događaji su već u prvim danima nove godine pokazali koliko je to teško postići – na primjeru eskalacije napetosti u Iraku i u odnosima između Irana i Sjedinjenih Američkih Država 28 članica EU muči se formirati jasan zajednički stav koji bi bio preduvjet za utjecaj. I Hrvatska sudjeluje u tim konzultacijama s većom ulogom nego ikad prije, no ipak, unatoč predsjedanju Vijećem EU, ne s ulogom kakva je bila i ostaje rezervirana za velike države članice EU kao što je Francuska.
Gospodinu Plenkoviću svaka čast na toliko intenzivnom zalaganju za one kojima je pomoć potrebna. Te države su naše prijateljice. Velik si onoliko koliko pomažeš drugima!